Akcija Varšavska počela je 2006. godine u suradnji sa Zelenom Akcijom u kontekstu drugog vala privatizacije javnog prostora u Hrvatskoj s fokusom obrane od privatizacije i devastacije javnog prostora na Cvjetnom trgu i Varšavskoj ulici u Zagrebu.
Kao reakcija na deficit javnog i transparentnog planiranja i upravljanja prostorima Grada, naročito u polju nezavisne kulture, sredinom 2000.-ih započela je borba za javni prostor u Zagrebu. 2005. godine nastao je pokret Pravo na grad kao koalicija kulturnih i nevladinih udruga mladih okupljenih oko inicijative za uspostavljanje neovisnog kulturnog centra i pregovora o tom pitanju s nadležnim upravnim tijelima Grada i gradonačelnikom. U kontaktu s gradskom upravom pokret je u početku koristio zakonski predviđene oblike participacije u rješavanju svojih potreba, no radikalizirao je ciljeve i taktiku kao odgovor Gradu na nepoštivanje dogovora, a Grad je potom reagirao sve većom represijom.
Akcije protiv devastacije prostora u Zagrebu dio su prvog i najvažnijeg programa Prava na grad. Kroz kampanju koja je u javnosti prepoznata pod nazivom Pravo na grad koja se usmjerila na drastičan slučaj devastacije javnog prostora i korumpirane prostorne politike na Cvjetnom trgu i Varšavskoj ulici, Pravo na grad i Zelena akcija uspjeli su ne samo zagrebačkoj javnosti nametnuti pitanje devastacije prostora kao prvorazredni društveni problem, već i široj društvenoj javnosti.
Kroz program akcija za Varšavsku, uspostavljena je multidisciplinarna koalicija aktera s civilne scene, široka mreža kontakata s građanima i volonterima te stručnjacima različitih profila. Na taj način, ovaj je program generirao značajan socijalni kapital i unutar i izvan civilnog sektora.
Zahvaljujući ustrajnosti i kontinuitetu aktivnosti Prava na grad zajedno sa Zelenom akcijom, slučaj Cvjetnog trga i Varšavske postao je ne samo važan lokalni problem, nego i simbol na razini cijele Hrvatske za neodrživ prostorni razvoj i zahtjev za većim sudjelovanjem građana u odlukama o prostoru. Problem devastacije prostora i netransparentnih postupaka lokalnih vlasti postao je dijelom nacionalne političke agende. 2013. godine, Skupština grada Zagreba je temeljem višegodišnjeg pritiska usvojila prijedlog odluke o GUP-u koji bi ubuduće spriječio devastaciju prostora poput one na Cvjetnom trgu.
