“Čuvamo naš park” inicijativa je osnovana u cilju sprečavanja izgradnje crkve i vjerskog centra na mjestu postojećeg kvartovskog parka i zelene površine na Trnjanskoj Savici.
U devetom mjesecu 2016. inicijativa, u suradnji s Pravom na grad i uz pomoć mnogih drugih pojedinaca i organizacija, organizira veliki protest pod sloganom Obrani park, obrani grad koji je privukao više od tri tisuće stanovnika iz cijelog grada. Kampanja na Savici tako je prerasla usko lokalni, kvartovski karakter i postala regionalni simbol za borbu protiv oduzimanja javnog prostora.
Organizacijom tribine i radionice za građane, organizacija Pravo na grad je sudjelovala i u kampanji tijekom 2016. i 2017. godine. Ove su aktivnosti poslužile kao pomoć u artikulaciji specifičnih zahtjeva inicijative, ali i u promicanju ideje zajedničke odgovornosti za neposrednu okolinu te za upoznavanje građana sa strukturom sudionika i procesom donošenja odluka u prostornom planiranju.
Tribina „Pravo na kvart” u prosincu 2016. organizirana je u prostorijama Mjesnog odbora Trnjanska Savica povodom objave rezultata ankete u kojoj se 77% ispitanika izjasnilo protiv planirane izgradnje crkve u parku. Uz rezultate istraživanja, na tribini su predstavljene i ideje o participativnom planiranju kvartova, kao i o najboljim praksama izgradnje javnih i kulturnih sadržaja uz očuvanje javnog interesa, te tematizirano djelovanje inicijative “Čuvamo naš park” i motivacija stanara za angažman u kvartu i borbi za očuvanje kvalitetnog javnog i zajedničkog prostora. Uz predstavnike Prava na grad, na tribini su govorili i predstavnica inicijative “Čuvamo naš park”, predsjednik Društva arhitekata Zagreb i predstavnica GfK – Centra za istraživanje tržišta koji je proveo anketu.
Iduće je godine, u svibnju 2017., u suradnji s inicijativom “Čuvamo naš park”, Društvom arhitekata Zagreba, Hrvatskim društvom krajobraznih arhitekata, Hrvatskim dizajnerskim društvom i Hrvatskim sociološkim društvom – Sekcijom za sociologiju prostora organizirana radionica za građane „Kakav park treba Savici? Otvorena radionica u parku”. Cilj radionice bio je zajedničko promišljanje parka odnosno demonstracija primjene novih modela uključivanja građana u planiranje i unapređenje vlastitog životnog okoliša. Uključivala je razgovor sa stanovnicima u kojem će sudjelovati predstavnici strukovnih tijela, radni dio za građane u kojem svi zainteresirani imaju priliku iznijeti vlastite prijedloge uređenja, te demonstraciju metoda analize postojećeg stanja zelenih površina i biljnog materijala, režima korištenja i kretanja, urbane opreme i signalizacije te ostalih ulaznih podataka relevantnih za izradu kvalitetnog radnog prijedloga programa. U zadnjem je dijelu predviđena strukturirana rasprava o mogućim scenarijima razvoja parka na Savici kao model i primjer modela uključivog i odgovornog djelovanja u javnim prostorima grada.
Aktivnosti na Savici rezultirali su poništavanjem lokacijske dozvole, odnosno onemogućavanjem izvedbe datog projekta, no u obliku svojevrsne odmazde, tadašnji gradonačelnik će u jeku predizborne kampanje u proljeće 2017. pokušati kvartovski park pretvoriti u adrenalinski. Izvedba novog projekta stigla je bez najave, a spriječena je isprva ad hoc akcijom izlaska pred bagere, a kasnije upornim cjelodnevnim dežurstvima susjeda i podržavatelja iz cijelog grada. Izgradnja adrenalinskog parka je spriječena, a park je danas, zahvaljujući neumornom otporu, i dalje u onim gabaritima u kojima je i bio prije namjera da se na njemu bilo šta izgradi.
Inicijativa “Čuvamo naš park” primjer je samoorganiziranog djelovanja građana okupljenih u zaštiti “uporabne vrijednosti” centralnog javnog prostora kvarta koji u svakodnevnom životu građani koriste za odmor i igru. U trenutku pokušaja neželjene intervencije gradske uprave nametanjem investicije u novi park, došlo je do otpora homogenizaciji uslijed pokušaja umještanja apstraktnog prostora neukorijenjenog u svakodnevnom životu naselja, i to mimo zakonskih procedura donošenja odluka u prostornom planiranju. U obrani zajedničkog prostora djeluju zainteresirani stanari koji onemogućavanjem potpunog ograđivanja postojećeg parka organizacijom cjelodnevnog (i noćnog) „čuvanja“ parka sprječavaju daljnje planirane intervencije i, konačno, uspijevaju obraniti zajednički prostor. Ova je prostorna praksa proizvela nove društvene odnose i oblike u kvartu, odnosno prostor zajedničkog.
Stručna pomoć Prava na grad u ovom se slučaju odnosi na formuliranje tendencija odnosno, vježbu zajedničkog planiranja u kojem bi planeri bili koordinatori koji artikuliraju, usmjeravaju i prevode u konstruktivna rješenja odluke na temelju potreba koje proizlaze iz svakodnevnog života stanovnika. Istovremeno, organizacija radionice u kojoj uz stanovnike sudjeluje i niz stručnjaka koji predstavljaju stručne organizacije koje su dionici u procesu prostornog planiranja, daje primjer interdisciplinarnog participativnog procesa koji uključuje sve relevantne subjekte i funkcionira kroz usmjeravanje korisnika na kreativnu suradnju u procesu izrade plana.
