David Hall: Rekomunalizacija komunalnih usluga u Europi

Rekomunalizacija i revitalizacija javnog sektora

Nakon niza godina u kojima su privatizacija, sklapanje ugovora s privatnim sektorom i outsourcing bili dominantni trendovi širom spektra javnih službi, sve je više pokazatelja, osobito u komunalnom sektoru – uključujući opskrbu vodom i električnom energijom – da je danas trend upravo suprotan. Ovaj kratki prikaz bavi se okolnostima i najnovijim primjerima tog trenda, ističući neka od ključnih pitanja s kojima se suočavaju sindikati u kontekstu rekomunalizacije.

Kontekst: pod pritiskom privatizacije

Od osamdesetih godina 20. stoljeća direktno pružanje usluga kroz javni sektor guše različiti oblici privatizacije – bilo da se radi o direktnoj prodaji poduzeća kao što su tvrtke za opskrbu električnom energijom privatnim vlasnicima, ili pak o outsourcingu čitavog niza usluga, od vodoopskrbe i odvoza smeća do čišćenja i ugostiteljstva. Taj proces posljedica je raznih političkih, pravnih i fiskalnih čimbenika.

Od 80-ih godina prošlog stoljeća politikom i ekonomskom politikom sve više dominira neoliberalizam, ideja da su tržišta u načelu uvijek najbolje rješenje za sve probleme te da je aktivnost javnog sektora beskorisno breme koje pritišće ekonomiju. Privatizacija je važno oruđe neoliberalne politike, bilo putem prodaje funkcija javnog sektora ili putem outsourcinga, budući da širi tržište i istodobno smanjuje ulogu javne vlasti. Na razini Europske Unije zakoni o unutarnjem tržištu dodatno su potkopali direktne javne usluge. Direktive o nabavi, uvedene 1993. godine, i kasnije presude Europskog suda izvršile su veći pritisak na vlasti da prenesu javne usluge na privatni sektor, dok su direktive o liberalizaciji opskrbe električnom energijom i plinom te drugih distribucijskih mrežnih usluga uzrokovale slom energetskih tvrtki integriranih u javni sektor, istodobno omogućujući jačanje multinacionalnih korporacija.

Pritisak na javne financije također je potaknuo širenje javno-privatnih partnerstava (JPP-ova), prije svega kako se velika kapitalna ulaganja ne bi pojavila u bilancama javne uprave. Financijska i ekonomska kriza koristi se kako bi se taj fiskalni pritisak dodatno pojačao i kako bi se postiglo ozbiljno rezanje javne potrošnje, dok se zemljama koje su pod režimom stabilizacijskih programa trojke EU/IMF/ECB imaju privatizaciju među zadanim mjerama.

Noviji trendovi

Unatoč fiskalnom pritisku, postoje jasne naznake da lokalne zajednice tendiraju prema rekomunalizaciji umjesto privatizacije, i to u nizu europskih zemalja, uključujući Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju. Sveučilište u Leipzigu provelo je 2011. ispitivanje u više od 100 općina u Njemačkoj, koje je pokazalo da postoji “trend prema većem pružanju usluga kroz javni sektor”.ⁱ U Francuskoj, domovini privatnih vodoopskrbnih korporacija, sve veći broj općina i regija rekomunalizira usluge vodoopskrbe i javnog prijevoza. Čak i u Velikoj Britaniji, gdje nacionalna vlada još uvijek potiče privatizaciju u zdravstvenoj skrbi i zatvorima, zahtijevajući redukciju troškova lokalnih uprava, lokalne zajednice često “internaliziraju” usluge kao dio mjera štednje: novine Financial Times pišu kako su “lokalne vlasti sve skeptičnije prema uštedi koja se može ostvariti outsourcingom, a boje se i posljedica toga što privatne tvrtke stječu velike profite na poreznim obveznicima.”ⁱⁱ

Tabela 1: Noviji trend rekomunalizacije u odabranim europskim zemljama

Sektor	Proces	Zemlje	Čimbenici
Vodoopskrba	Komunalizacija usluga	Francuska, Mađarska	Neuspjesi privatnog modela, troškovi, nadzor, istekli ugovori
Opskrba električnom energijom	Osnivanje novih gradskih poduzeća, kupovina privatnih tvrtki	Njemačka	Neuspjesi privatnog modela, troškovi, nadzor, istekli ugovori
Javni prijevoz	Komunalizacija ugovora i koncesija	Velika Britanija, Francuska	Troškovi, neuspjesi privatnog modela, javni ciljevi, nadzor
Odvoz smeća	Internalizacija ugovora, zajedničke spalionice više regija	Njemačka, Velika Britanija, Francuska i dr.	Troškovi, nadzor, istekli ugovori
Čišćenje	Internalizacija ugovora	Velika Britanija, Finska	Troškovi, učinkovitost, zaposlenost, istekli ugovori
Stanovanje	Internalizacija ugovora	Velika Britanija, Njemačka	Troškovi, učinkovitost

 

1.1 Njemačka

U Njemačkoj je došlo do velike ekspanzije direktnog komunalnog pružanja javnih usluga.

Taj trend najočitiji je u sektoru opskrbe električnom energijom. Od 2007. godine uspostavljene su 44 nova gradska poduzeća (Stadtwerke), a više od 100 koncesija za distribucijske mreže i usluge opskrbe električnom energijom vratilo se u javne ruke. Očekuje se da će se taj proces nastaviti i ubrzati. Gotovo sve postojeće koncesije u sektoru opskrbe električnom energijom isteći će do 2016. godine, a oko dvije trećine svih njemačkih općina razmatra mogućnost ponovnog otkupa generatora i distribucijskih mreža, uključujući privatne udjele u nekima od 850 gradskih poduzeća koja već drže preko polovice energetskog tržišta. Postoje kampanje i inicijative za referendum u prilog komunalizaciji opskrbe električnom energijom u velikim gradovima poput Hamburga, Stuttgarta, Bielefelda, Bremena, Frankfurta i Berlina, i one imaju snažnu podršku njemačke javnosti, koja je veoma kritična u pogledu privatizacije električne energije, osobito uslijed porasta cijena.

Osim toga, neke općinske i pokrajinske uprave odvažile su se na velike kupovine elektro-energetskih tvrtki od velikih korporacija koje su bile voljne prodati neke od svojih pogona dijelom zato što su na tome ustrajali njemački i europski regulatori, dijelom zato što su željele smanjiti dugovanja, a dijelom zbog problema s profitabilnošću, osobito nakon odluke njemačke vlade da obustavi nuklearnu proizvodnju energije. Vlada stranke CDU u Baden-Württembergu otkupila je natrag 45% EnBW-a za4,7 milijarde eura od francuske multinacionalne kompanije EDF; E.on je prodao Thüga-grupu, holding za udjele u mnogim gradskim poduzećima, za 2,9 milijarde eura; šest općina u pokrajini Nordrhein-Westfalen kupilo je petu po veličini tvrtku za proizvodnju električne energije u Njemačkoj, Evonik-Steag, za 649 milijarde eura.ⁱⁱⁱ

Njemačke općine također internaliziraju druge službe, kao što su odvoz smeća, stanovanje i javni prijevoz: “U povijesti privatizacije lokalnog javnog prijevoza često se događalo da su usluge dramatično reducirane, a cijene su ponekad vrtoglavo rasle.”^iv Čak i pritisak javnih rezova često vodi u rekomunalizaciju: polovica općina s budžetskim deficitom planira neku vrstu restrukturiranja komunalnih službi, no dok 41% razmatra pomak prema međuopćinskoj suradnji, a 36% prema rekomunalizaciji, manje od 3% uzima u obzir privatizaciju.^v

1.2 Francuska

U Francuskoj je došlo do rekomunalizacije vodoopskrbe, potaknute odlukom pariškog gradskog vijeća da zamijeni privatne tvrtke javno-komunalnom vodoopskrbom 2010. godine. Grad je u prvoj godini uštedio oko 35 milijuna eura i uspio je smanjiti naknadu za vodu za 8%. Niz privatiziranih ugovora o zakupu istječe, a pod utjecajem pariškog primjera još 40 francuskih općina odlučilo je rekomunalizirati vodoopskrbu, uključujući velike gradove kao što su Bordeaux i Brest.^vi

Općine također vraćaju javni prijevoz u javni sektor. Grad Saumur rekomunalizirao je svoj javni prijevoz, koji je bio u rukama tvrtke Veolia, a i niz drugih odjela sprema se učiniti isto. Postoje i brojni slučajevi u kojima je vodoopskrba vraćena u javni sektor nakon što je vodoopskrba bila godinama pod privatnim koncesijama.

 

1.3 Velika Britanija

U Velikoj Britaniji mnoga gradska vijeća vratila su u javni sektor usluge koje su ranije bile u rukama privatnog sektora. Ispitivanje koje je proveo APSE tijekom 2011. godine pokazalo je da je 80 od 140 općinskih vijeća vratilo usluge kao što su skupljanje otpada, recikliranje, čistoća, stambena uprava, čišćenje, ugostiteljstvo, održavanje terena, informatika i računovodstvo. U gotovo svim slučajevima to se dogodilo nakon isticanja dotadašnjih privatnih ugovora.^vii

Također je došlo do učinkovite rekomunalizacije dijelova javnog prijevoza u Londonu, gdje su okončana dva velika javno-privatna partnerstva pozivanjem na klauzule o raskidu u ugovorima, nakon čega su zamijenjena direktnim komunalnim pružanjem usluga. Poticaj je bio u ekonomskoj neučinkovitosti i izračunu omjera troškova i usluga, uz višestranačku potporu. „Prijevoz za London, javna uprava za britansku prijestolnicu“: do sada je raskinuo ukupno četiri ugovora o javno-privatnom partnerstvu.

 

1.4 Finska

U Finskoj je zamjetan sličan trend. Ispitivanje koje je proveo sindikat javnih službi JHL 2011. godine otkrilo je da 20% općina i drugih oblika javne uprave oduzima posao koncesionarima i vraća ga u javno upravljanje. Usluga koja se najčešće rekomunalizira je čistoća, no tu su i druge usluge poput socijalnih službi, prehrana, računovodstvo, imovinske službe, kurirske službe, grijanje i ambulantne usluge. Glavni je razlog taj što je na taj način moguće uštedjeti i istodobno poboljšati uslugu. Ispitivanje javnog mnijenja također je pokazalo da postoji snažno nepovjerenje javnosti prema outsourcingu, pri čemu se 76% ispitanika protivi outsourcingu bilo kakvog znatnijeg dijela javnih službi.^viii

 

1.5 Druge zemlje

Postoje primjeri i iz drugih zemalja. U Mađarskoj je grad Pečuh rekomunalizirao svoju vodoopskrbu, a glavni grad Budimpešta sada čini isto.^ix Postoje i slučajevi renacionalizacije, i to osim spašavanja banaka: krajem 2011. godine Litva je dovršila renacionalizaciju svojeg energetskog sustava, izokrećući time privatizaciju koja je uvedena početkom tisućljeća, a Finska je otkupila 53% nacionalne tvrtke za elektroopskrbu Fingrid.

 

Razlozi za rekomunalizaciju

1.6 Istek ugovora

Veći dio rekomunalizacije događa se po isteku već postojećeg ugovora ili koncesije s nekom privatnom tvrtkom. Brojne rekomunalizacije vodoopskrbe u Francuskoj i elektroopskrbe u Njemačkoj omogućene su time što je znatan broj dugoročnih koncesija na 25 ili 30 godina istekao otprilike u isto vrijeme. U službama s relativno kratkoročnim ugovorima od 5 ili 7 godina, kao što je slučaj s čistoćom ili odvozom smeća, takve se prilike ukazuju prilično često. Teže je raskinuti ugovor prije datuma isteka, budući da bi tvrtke mogle zatražiti nadoknadu, iako i za to postoje primjeri, kao što su mađarske koncesije za vodoopskrbu i javno-privatna partnerstva na polju javnog prijevoza u Londonu. Treba nešto vremena kako bi se pripremila nova javna služba ili neki drugi oblik rekomunalizacija, i stoga je važno unaprijed paziti na datume isteka usluga i zajamčiti da kandidati za natječaj postoje i u javnom sektoru.

 

1.7 Neuspjeh privatnog sektora

Podbačaji i problemi s kvalitetom usluga privatnog sektora glavni su razlozi za rekomunalizaciju. Ponekad neuspjeh može učiniti rekomunalizaciju neizbježnom, kao što se dogodilo s javno-privatnim partnerstvom u čijim je rukama bio londonski javni prijevoz, ili barem stvoriti razlog za prijevremeno raskidanje ugovora, kao što se dogodilo u nekim slučajevima u Velikoj Britaniji, u slučaju vodoopskrbe u Mađarskoj i na više područja u Njemačkoj: “Veći i manji njemački gradovi trenutno nastoje ispraviti pogreške koje su počinili u prošlim politikama privatizacije.”^x

 

1.8 Učinkovitost i troškovi

Najvažniji čimbenik u svim rekomunalizacijama je smanjenje troškova i veća učinkovitost javnih službi – upravo suprotno od onoga što tvrdi privatni sektor. Općine u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Finskoj redom ističu kako su pitanja učinkovitosti i troškova najvažniji čimbenici. Rekomunalizacija vodoopskrbe u Parizu i drugdje u Francuskoj dijelom je bila potaknuta očekivanjima veće učinkovitosti i nižih cijena, što je i dokazano smanjenjem cijena od 8% u Parizu. Potencijalnu uštedu troškova valja prepoznati unaprijed, prije nego što isteknu privatni ugovori, kako bi općine uvidjele prednosti povratka na usluge javnog sektora.

 

1.9 Ostvarenje ciljeva javnih službi

Najvažniji čimbenici u rekomunalizaciji elektroopskrbom u Njemačkoj tiču se višeg stupnja nadzora i učinkovitog ispunjenja ciljeva javnih službi: više od polovice ispitanika izjavilo je da su “bolji lokalni nadzor” ili “učinkovito ostvarenje javnog interesa” bili glavni čimbenici u donošenju odluke. To je očito politički čimbenik, povezan sa specifičnim strateškim ciljevima, koji je najizraženiji u slučaju energetske politike: “Primjer Münchena pokazuje kako se može ubrzati tranzicijski proces ako grad posjeduje tvrtku za komunalne usluge. Do 2025. godine naša tvrtka za komunalne usluge namjerava proizvesti toliko zelene energije da će to pokriti kompletnu potrebu grada. To zahtijeva goleme investicije – oko 9 milijardi eura do 2025. godine – i može biti uspješno samo ako je dugoročni cilj održiv ekonomski uspjeh, a ne kratkoročna maksimalizacija profita.”^xi Isti čimbenik očito je relevantan i u francuskom valu rekomunalizacije vodoopskrbe.

 

1.10 Transakcijski troškovi tenderinga i nadgledanja

Dodatna prednost rekomunalizacije je izbjegavanje troškova i problema koje donosi poslovanje s privatnim tvrtkama. Proces javnog natječaja i potreba za nadgledanjem kvalitete tvrtki može dodati 10% ili više na ugovorne troškove. Neke od francuskih regija eksplicitno su povećale uštedu time što nisu više morale stavljati ili iznova stavljati na javni natječaj ugovore zahvaljujući rekomunalizaciji prijevoznih usluga. Umjesto neprestanog pregovaranja s privatnim tvrtkama kako bi ih se navelo da pruže odgovarajuću uslugu, općine sada mogu naprosto same obaviti posao i ostvariti potrebne ciljeve. Nekoliko upravnih tijela u Velikoj Britaniji i Njemačkoj izjavilo je da je takva “poboljšana kontrola” ili “pojednostavljeno upravljanje” bio glavni razlog za rekomunalizaciju.

 

1.11 Utrošak kapitala i profita

Neke usluge zahtijevaju znatne investicije, a javna uprava može gotovo uvijek posuditi novac po povoljnijim uvjetima od privatnih tvrtki. To je bio važan čimbenik u Londonu – rekomunalizacija velikih javno-privatnih partnerstava na području javnog prijevoza proširena je na druga javno-privatna partnerstva zbog uštede koja je ostvarena obnovom investicija pomoću javnih sredstava, koja su posuđena uz niske kamatne stope.

 

1.12 Prihod od profita

Rekomunalizacija neke profitabilne energetske ili vodoopskrbe znači da javna uprava stječe dodatan prihod od budućih dividendi. Gradsko vijeće Budimpešte uračunalo je vrijednost tih budućih profita kao dio razloga za rekomunalizaciju vodoopskrbe. No riskantno je pretpostaviti da je moguće osloniti se na profit kao na zamjenu za oporezivanje. U Baden-Württembergu je uprava desne političke orijentacije otkupila energetsku tvrtku očekujući da će moći koristiti profit kao način za smanjenje poreza, no kasnija odluka njemačke vlade da nametne zatvaranje nuklearki pogodila je glavni izvor profita.

 

Pitanje radnih mjesta^xii

Većina sindikata radnika u javnim službama preferira javno vlasništvo u odnosu na privatizaciju. Međutim, za razliku od političkih stranaka ili organizacija koje provode kampanje, sindikati moraju pridavati najveću važnost učinku rekomunalizacije na radna mjesta svojih članova, njihovu plaću i radne uvjete. Sindikati se također moraju pobrinuti za zaštitu radničkih interesa bez obzira na ishod prijedloga.

Nedavna iskustva ukazala su na potencijalne probleme. Sindikati sada mogu razvijati politike i strategije pomoću kojih će se pripremiti za rekomunalizaciju na isti onaj način na koji su razvijali strategije za suočavanje s procesima privatizacije, uključujući interveniranje u političke procese i prije samog donošenja odluka.

 

1.13 Uloga kampanji i sindikata

U nekim slučajevima sindikati su zauzeli ‘neutralnu’ poziciju u političkoj raspravi o rekomunalizaciji, na primjer u Francuskoj, u razdoblju koje je prethodilo rekomunalizaciji vodoopskrbe u Grenobleu, ili kada je mađarski Pečuh planirao okončati privatnu koncesiju koju je Suez imao nad vodoopskrbom. U drugim slučajevima rasprave oko oblika rekomunalizacije ili poteškoće u pregovaranju oko plaće i radnih uvjeta rekomunaliziranih radnika doveli su do toga da su se neki sindikati javno suprotstavili rekomunalizaciji.

Međutim, sindikati su često aktivni sudionici kampanji za rekomunalizaciju i mogu osigurati da kampanja kao takva uzme u obzir učinak koji bi taj proces imao na radnike, tako da sindikat može podržavati kampanju i istodobno štititi njezine sudionike.

 

1.14 Neizvjesnost i informiranost

Svaka promjena poslodavca stvara neizvjesnost za radnike koji su njome pogođeni. U ovom kontekstu rekomunalizacija je slična privatizaciji, uz očitu razliku da je postojeći poslodavac privatna tvrtka, dok je rekomunalizacija neizvjesna budućnost. Promjena potiče pitanja o budućnosti radnih mjesta i izgledima za napredovanje, učinak koji će taj proces imati na plaću i radne uvjete, a u nekim slučajevima i na kolektivne pregovore i reprezentacijsku ulogu sindikata. Ne uoče li se te neizvjesnosti u ranim fazama komunikacije s radnicima, privatne tvrtke mogu ih iskoristiti u svoju korist. U francuskom mjestu Lodève, gdje je vijeće odlučilo okončati ugovor za gradsku čistoću s tvrtkom Nicollin i rekomunalizirati tu službu od kraja 2009. godine, radnici tvrtke odlučili su se na štrajk uz podršku same tvrtke, prosvjedujući protiv zatvaranja radnih mjesta i smanjenja plaća. Nakon sastanka s gradonačelnikom, koji im je pojasnio njihova prava pri transferu, vratili su se na posao, a služba je naposljetku rekomunalizirana.^xiii

Za razliku od toga, u Marseillesu je gradsko vijeće obznanilo kako će okončati ugovor za odvoz smeća s tvrtkom Veolia i otvoriti natječaj za ponude drugih tvrtki, uz isključenje Veolije. Sindikati su na to odgovorili štrajkom, zahtijevajući jamstvo transfera za sve radnike i predlažući da se umjesto toga provede rekomunalizacija. Gradsko vijeće je to prihvatilo kao strategiju, ali više nije ostalo dovoljno vremena za provođenje postupka te je privatni ugovor naposljetku produžen. ^xiv

 

1.15 Sigurnost radnih mjesta

Zaposlenici u javnom sektoru uglavnom se osjećaju sigurnijima od onih u privatnom, budući da privatne tvrtke imaju tendenciju smanjenja broja radnih mjesta ili plaća kako bi povećale profit, ponekad se odlučuju i na zatvaranje neprofitabilnih pogona, a mogu i bankrotirati.^xv Rekomunalizacija sa sobom može donijeti i znatno veću sigurnost, budući da može ukloniti potrebu za budućim koncesijama ako javni subjekt bude zadovoljavao kriterije Europske Unije za “internim” izuzećem iz obveze koncesije (no nacionalni zakoni i regulacije mogu ograničiti to izuzeće). U Francuskoj su, na primjer, neke općine specifično navele troškove procesa koncesioniranja kao jedan od oblika uštede koji će se ostvariti rekomunalizacijom, i stoga je to dodatno osiguranje radnih mjesta ugrađeno u ciljeve. No za one koji rade u privatnom sektoru aktualni val politika “štednje” može dovesti do toga da javni sektor počne djelovati nesigurnije, i stoga se ne može pretpostaviti da će trenutni zaposlenici privatnog sektora smatrati javni sektor sigurnijom opcijom.

 

1.16 Zakonska prava

Radnici su ponekad i nesvjesni svojih zakonskih prava vezanih uz transfer, osobito ako u danom trenutku nisu okupljeni u sindikat. U Europskoj uniji primjenjuje se Direktiva o stečenim pravima, baš kao što je slučaj i u suprotnom procesu privatizacije. Postojeći radnici moraju biti transferirani s plaćom i rangom koje u tom trenutku imaju, a radnici i sindikati imaju pravo na savjetovanje. Općina ima prvenstvenu zakonsku obvezu savjetovanja, a u slučajevima kao što je North Tyneside u Velikoj Britaniji općina je organizirala i službene sastanke s radnicima prije transfera kako bi im objasnila koje im opcije stoje na raspolaganju, no u te sastanke mogu se uključiti i sindikati.

 

1.17 Dvije klase radne snage

Prava transferiranih radnika nisu kraj procesa. Kao i u slučaju privatizacije, postoji rizik stvaranja dvije klase radne snage, pri čemu će transferirani radnici imati plaću i uvjete koje su imali pod prijašnjim poslodavcima, dok će drugi, uključujući novoprimljene radnike, raditi pod uvjetima koje je odredila općina.

Stvarni utjecaj na plaću i radne uvjete ovisi o specifičnim okolnostima svakog pojedinog slučaja, kao i o mašineriji pregovaranja u dotičnoj zemlji. U većini slučajeva koji uključuju slabo plaćene radnike, kao što su čistači i smetlari, plaća i uvjeti obično su znatno bolji u javnom sektoru i stoga će za takve radnike transfer biti poželjan. U većini britanskih slučajeva bili su spremni pregovarati i poslodavci i sindikati i radnici, tako da su se ista plaća i isti radni uvjeti primijenili na sve zaposlenike, uključujući one koji će biti zaposleni u budućnosti. U drugim službama, kao što su opskrba električnom energijom i plinom, razine plaće u privatnom sektoru ponekad mogu biti više, i stoga će zaštita i produženje postojeće plaće i radnih uvjeta imati veću važnost.

 

1.18 Predstavnici sindikata

Mogu se javiti i specifični problemi vezani uz dogovore o plaći i uvjetima za predstavnike sindikata. U slučaju rekomunalizacije vodoopskrbe u Parizu to je bilo jedno od problematičnijih pitanja u pregovorima oko plaće i uvjeta za radnike.

 

1.19 Oblik općinskog ili javnog subjekta

Oblik općinskog pravnog subjekta također utječe na uvjete zaposlenja, ovisno o državnim zakonima. Radnici koje direktno zaposli općina mogu imati drugačiji status i prava od onih koje zaposli neko poduzeće u vlasništvu općine. To je, na primjer, bio predmet rasprava i štrajkova u Francuskoj oko restrukturiranja i rekomunalizacije javnog prijevoza i vodoopskrbe. Transfer može biti izravniji ondje gdje rekomunalizacija uključuje preuzimanje već postojećeg subjekta, kao što je otkup neke tvrtke za opskrbu električnom energijom, gdje se mogu zadržati iste plaće i radni uvjeti. U slučaju stvaranja novih subjekata, kao što su uspostava novih općinskih poduzeća ili subjekata tipa Stadtwerke, takav proces uopće ne uključuje transfere.

 

1.20 Utjecaj na druge radnike

Stvaranje novih subjekata može, međutim, utjecati na druge radnike. U Njemačkoj, na primjer, preuzimanje postojećih tvrtki za opskrbu električnom energijom i plinom od strane pokrajina i općina nije bilo toliko problematično kao što su to bili prijedlozi za stvaranje novih općinskih poduzeća, koja bi ustvari mogla postati konkurencija već postojećim tvrtkama.

 

Literatura

APSE (2011.) UNISON insourcing update: The value of returning local authority services in-house in an era of budget constraints http://www.unison.org.uk/acrobat/20122.pdf

JHL (14. prosinca 2011.) Many municipalities plan to recall work that has been outsourced www.jhl.fi/portal/en/news/archive/?bid=1640&y=2011

TNI/CEO (2012.) Remunicipalisation: putting water back into public hands. TNI http://www.corporateeurope.org/publications/remunicipalisation-putting-water-back-public-hands

Sveučilište u Leipzigu (2011.) T. Lenk, O. Rottman i R. Albrecht, Renaissance der Kommunalwirtschaft –Rekommunalisierung öffentlicher Dienstleistungen (27. srpnja 2011.) http://www.gemeinderat-online.de/fileadmin/default/files/PDF_Dokumente/Studie_HVB.pdf

Reiter, Dieter (2011.) Welcome address to 10^th Munich Economic Summit 19-20 May 2011 http://www.cesifo-group.de/DocDL/Forum-3-2011.pdf

___________________________________