Generalni urbanistički plan grada Zagreba trebao bi kroz uređenje prostornih odnosa reflektirati ciljeve društvenog razvoja, no administrativna centralizacija grada do koje je došlo 1990-ih dovela je do gubitka planerskog značaja posebnih četvrti, te pada njihove političke i ekonomske moći.
Pravo na grad je u travnju posjetilo Španjolsku. Susreli smo se s aktivisticama i aktivistima Platforme za osobe pogođene hipotekama: U šest godina postojanja, Platforma la PAH se prometnula u najaktivniju i najrazgranatiju organizaciju nakon pokreta 15M.
Povlačenje države iz svih oblika regulirane stambene politike od devedesetih naovamo, praćeno poticanjem tržišta stanogradnje, rezultiralo je visokim rastom zaduživanja u stambenim kreditima.
David Hall iz Međunarodnog odjela za istraživanje javnih usluga pri Sveučilištu Greenwich analizira uzroke i poteškoće u procesu rekomunalizacije.
John Bellamy Foster ocrtava što su stvarne ekonomske i društvene pretpostavke dokidanja te dvostruke krize.
Tekst Uga Matteija, profesora međunarodnog i komparativnog prava na Kalifornijskom sveučilištu u San Franciscu i redovnog profesora građanskog prava na Sveučilištu u Torinu, analizira političku i društvenu pozadinu borbi za zajednička dobra u Italiji. Na primjerima nacionalnog referenduma protiv privatizacije javnih usluga i vodoopskrbe, zauzimanju Teatra Valle i suprotstavljanju izgradnji trase brze željeznice u dolini Susa on pokazuje talijansku povijest razgradnje demokracije i intenzivne privatizacije dobara zbog kojih je koncept zajedničkih dobara - kao dobara nužnih za "zadovoljenje temeljnih prava čovjeka" - postao mobilizirajućim političkim faktorom. Riječ je o konceptu koji se pokazuje da može preutemeljiti upravljanje javnim uslugama i galvanizirati konstitutivne političke procese odozdo.
Članak Christopha Hermanna - politologa, suradnika Working Life Research Institutea u Beču i predavača na Odsjeku za upravne znanosti Sveučilištu u Beču - nudi novu prizmu za sagledavanje neoliberalnih procesa komercijalizacije i privatizacije javnih usluga. Procesi kao što su uvođenje naplate u besplatno školstvo, privatno-javno partnerstva u zdravstvu, privatizacija javnih usluga kao što su čistoća ili vodoopskrba, redom su obilježeni jednom temeljnijom odrednicom: zamjenom usluge koja je vođena maksimiziranjem uporabne vrijednosti za korisnika robnim proizvodom koji je vođen maksimiziranjem ekonomskog učinka i profita za vlasnika poduzeća. Taj proces, znan kao komodifikacija, karakterizira redukcija općeg prava na javnu uslugu kao što su školstvo, zdravstvo ili vodoopskrba na ekonomski profit, fleksibilizaciju radnih odnosa u javnim službama i minimiziranje ulaganja u infrastrukturu. Članak rašlanjuje negativne društvene posljedice tog procesa i ukazuje na moguće strategije otpora kao što su rekomunalizacija privatiziranih usluga, participativno budžetiranje i ekonomska demokracija na radnom mjestu.
Tekst Stephena Grahama, socijalnog geografa sa Sveučilišta u Newcastleu, analizira povratnu spregu, 'efekt bumeranga', između militarizacije gradova pod opsadom zapadnih saveznika u ratu protiv terorizma i prodora militarizma u vidu formi urbane kontrole, primjene vojnih tehnologija i privatne vojne industrije u gradove globalnog centra.
Pred zagrebačko gostovanje Nika Theodorea (Klub MaMa četvrtak 30.1.2014. u 19 sati) donosimo tekst koji je nastao u suradnji s Neilom Brennerom i Jamijem Peckom o razlozima ustrajnosti neoliberalizma nakon krize 2008. godine. Oni tvrde da se neoliberalizam kao regulatorni režim ne može shvatiti ako ga se ne sagleda kao historijski i geografski neujednačen proces strukturnih prilagodbi društava na globalno slobodno tržište, njegove krize i kasnije krize koje je sam prouzrokovao. U njegovoj neujednačenosti i konkurencijskim pritiscima koji proizlaze iz nje vide i strukturni razlog njegove neprekinute vitalnosti nakon političkog poraza i krize hegemonije koje je doživio ekonomskim slomom 2008. godine.