Nova gradska vlast mora zaustaviti pogodovanja i betonizaciju!

Poruka je to s današnjeg performansa kojeg su udruge izvele na zagrebačkom Trnju, na jednoj od rijetkih zelenih površina na ovom području, koja je prije godinu dana zamalo prenamijenjena u mješovitu, što bi omogućilo izgradnju stambenih i poslovnih zgrada. Da nije bilo odlučnog javnog otpora izmjenama Generalnog urbanističkog plana (GUP-a), danas bi ova i mnoge druge zelene površine možda već bile gradilišta, što su aktivisti prikazali postavljanjem građevinske ograde i table. Navedena akcija dio je kampanje „Dosta je! Izađi na izbore!“ koju su početkom mjeseca pokrenuli Zelena akcija, Pravo na grad i desetak zagrebačkih udruga i građanskih inicijativa.

“Zagrebu su nužne uređene zelene i rekreacijske zone, a osobito je to slučaj u preizgrađenim kvartovima. GUP-om su predviđene upravo takve površine u brojnim dijelovima grada, ali u praksi, one često stoje zapuštene i prepuštene propadanju, poput ove na Trnju”, izjavio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije. Slična je situacija i s bivšim industrijskim objektima, poput bloka Badel ili prostora nekadašnje Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici. To se u pravilu mijenja tek kada se neki investitor zainteresira za izgradnju na „šikari“, „štakornjaku“ ili drugoj namjerno neodržavanoj površini koju upravo zbog zanemarivanja niti građani ne smatraju važnom, iako su ti prostori ključni razvojni resursi za povećanje kvalitete života u gradu. Tada, u sprezi Gradske uprave i pojedinih investitora, dolazi do promjena namjene zemljišta u GUP-u ili do povećanja dopuštene količine izgradnje. Na taj se način dopušta stihijska i neplanska gradnja na mjestima gdje je to još do jučer bilo nemoguće ili su barem postojala stroga ograničenja za novu izgradnju.

“Rezultat ovakve politike vidljiv je na svakom koraku; preizgrađeni kvartovi, neadekvatna komunalna i prometna infrastruktura i nedostatak parkova te društvenih i rekreacijskih sadržaja, uz srozavanje kvalitete življenja”, upozorio je Ivčić. Dodatno je naglasio kako se time onemogućuje adekvatna cirkulacija zraka, prirodno zagrijavanje i hlađenje. Uz to, goleme količine betoniranog zemljišta, kao i loš kanalizacijski sustav, postaju nesposobni za primanje velikih količina oborina, što može rezultirati poplavama poput one u srpnju prošle godine. “Na taj način Zagreb postaje grad koji je potpuno nespreman za prilagodbu na sve intenzivnije klimatske promjene”, dodao je Ivčić.

Iva Marčetić iz Prava na grad podsjetila je kako je jedan od najsramotnijih primjera „zagrebačkog modela urbanizma” bio prošlogodišnji pokušaj izmjena GUP-a. “Tada, na vrhuncu građanskih prosvjeda zbog namjere izgradnje tzv. Zagrebačkog Manhattana na Velesajmu i Hipodromu te drugih štetnih izmjena, trgovačka koalicija HDZ-a i stranke BM365 pokušala je zatrti posljednje ostatke planskog pristupa prostornom uređenju”, naglasila je Marčetić. Ove stranke su tada podnijele preko 90 amandmana na GUP kojima su željele preko 500.000 m2 zelenih, sportsko-rekreacijskih i društvenih površina prenamijeniti u stambene i poslovne zone mimo bilo kakve javne rasprave. “Uz ogroman javni pritisak, takve štetne odluke na kraju nisu usvojene. Međutim, sve te zone, uključujući i ovu na Trnju, potrebno je konačno privesti svrsi, tj. na njima urediti parkove te rekreacijske i druge površine”, dodala je Marčetić.

Nužan je zaokret u prostornoj politici kako se ovako skandalozan pokušaj prenamjena zemljišta ne bi ponovio. “Građani i građanke mogu na nadolazećim izborima pokazati kako nositeljima takvog modela nije mjesto ne samo na čelu grada, već da ih ne žele i u Gradskoj skupštini i Vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora”, zaključila je Marčetić.

**Cijelu fotogaleriju s akcije pogledajte OVDJE.

Povratak natrag