Hrvatska bez važećeg Plana gospodarenja otpadom

Hrvatska bez važećeg Plana gospodarenja otpadom

Kao krovni provedbeni dokument gospodarenja otpadom, Republika Hrvatska dužna je donijeti plan gospodarenja otpadom koji mora biti usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom RH. Vlada Republike Hrvatske je posljednji nacionalni plan gospodarenja otpadom donijela na sjednici Vlade 5. siječnja 2017. godine. Plan pretpostavlja ciljeve, mjere i aktivnosti u periodu od 2017. do 2022. godine, pri čemu se u tom periodu trebao kreirati novi plan za naredno razdoblje. Također, Nacionalni plan oporavka i otpornosti u svojim kvalitativnim pokazateljima iznosi nužnost donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., kojeg Hrvatska do danas nije ispunila. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 18. ožujka 2022. godine donijelo Rješenje prema kojemu je, za potrebe donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., potrebno provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, što je ujedno i posljednja vidljiva aktivnost u procesu donošenja novog plana gospodarenja otpadom.

Novi plan gospodarenja otpadom RH, prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, treba sadržavati mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja otpada, mjere kojima se unaprjeđuju i podupiru modeli održive proizvodnje i potrošnje, potiče dizajn, proizvodnju i uporabu proizvoda koji učinkovito koriste resurse, tehnologije kojima se smanjuje nastanak otpada, posebice otpada koji nije podesan za pripremu za ponovnu uporabu ili recikliranje.

Podsjetimo, stopa recikliranja otpada iz kućanstava u Hrvatskoj je 2019. iznosila 30%, što je znatno niže od prosjeka EU-a koji iznosi 46%, dok je više od 59% otpada odloženo na odlagalištima, u usporedbi s prosječnom stopom u EU-u od 25%. Uz to, stopa odlaganja komunalnog otpada u Hrvatskoj je 2019. iznosila 59% te predstavlja jednu od najviših u EU-u, dok je cilj EU do 2025. najmanje 55% mase komunalnog otpada oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te do 2035. smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagališta na 10%. Hrvatska, kako sada stvari stoje, neće biti u mogućnosti ispuniti taj cilj, a upitno je i kako će se neispunjavanje pojedinih indikatora i ciljeva odnositi na mogućnosti financiranja projekata iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

U sklopu tematske mreže JEDRO, Pravo na grad je sa partnerskim organizacijama sudjelovalo u izradi analize postojećeg sustava gospodarenja otpadom na području RH koja predstavlja okvir za izradu smjernica i preporuka za unapređenje javnih politika usmjerenih na gospodarenje otpadom.