Smatramo da je trenutna procedura javne rasprave sa samo jednim osiguranim terminom Javnog izlaganja u trajanju od tri sata neadekvatna za kvalitetno i dosljedno uključivanje javnosti u proces donošenja ovako važnog dokumenta kao što je Generalni urbanistički plan. Način provođenja javne rasprave treba težiti proširiti van okvira zakonski određenog minimuma te omogućiti kvalitetno sagledavanje sastavnica plana na razini čitavog grada, kako i u mjerilu pojedinih četvrti ili pak jediničnih vlasničkih parcela. Optimalno bi bilo organiziranje niza izlaganja koja bi problematizirala izmjene i dopune GUP-a iz rakursa grada kao cjeline, odnosno utjecaja istih na prostorno-planerske okolnosti života i rada stanovnika pojedinih dijelova grada. Stoga smatramo da je izrađivač plana dužan ubuduće organizirati više javnih izlaganja ravnomjerno raspoređenih po čitavom području grada kako bi se omogućilo kvalitetno informiranje javnosti o sadržaju prijedloga Plana za te dijelove grada i kako bi se središnji termin izlaganja mogao posvetiti isključivo strateškim i razvojnim planskim odredbama, a što zbog trenutnog vremenskog ograničenja izlaganja redovno izostaje. Podizanje svijesti šireg kruga građana o procesu javne rasprave i osiguravanje mogućnosti uključivanja u ovaj proces dugoročno može bitno utjecati na podizanje kvalitete izgrađenog okoliša i njegovog odgovornog korištenja.
Članak 39.
Citat:
(9) Gradnja javnih garaža nije moguća na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na
prostoru omeđenom: ulicama Vlaškom, Bauerovom, Trgom Petra Krešimira IV., Hrvojevom,
Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, južnim rubom Botaničkog
vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ul. I. Kršnjavoga, Kačićevom i Ilicom, radi
ograničenja motornog prometa u središtu grada.
(10) U toj je zoni moguća gradnja garaža isključivo za potrebe stanovanja, stanovnika
i korisnika bloka, i to prema normativu najviše 1 PGM/1 stan, odnosno za druge namjene
prema nižem kriteriju iz članka 39. stavka 2., ali ne više od dvije podzemne etaže osim ako u
programskim smjernicama za izradu plana u članku 59. ove odluke nije određeno drugačije
i/ili je za lokaciju određena procedura gradskog projekta.
Primjedba: U stavku broj 10 potrebno je izbrisati predloženu promjenu, tj. ostaviti tekst u postojećem obliku. Istu odredbu je potrebno izbrisati iz članka 59, stavak 2, točka 8 te članka 59, stavak 3, točka 6 i točka 10.
U gradskom središtu, a osobito u blokovima koji su blizu glavnog gradskog trga, postoji velik broj restorana, kafića, trgovina i poslovnih prostora, a ova izmjena omogućava gradnju garaža za njihove korisnike. Zbog toga bi, koristeći niži kriterij iz stavka 2 ovog članaka (a kojeg , prema ovoj izmjeni u pojedinim blokovima bilo moguće graditi garaže od 200, 300 pa i više parkirnih mjesta. Prekrivenost centra Zagreba takvim garažama rezultirala bi znatnim povećanjem dolazaka automobila te još učestalijim odvijanjem prometa u uvjetima zasićenog prometnog toka.
Ovu primjedbu smo usmeno dali i na javnom izlaganju 15. rujna u Tribini grada Zagreba. Dobiveni odgovor od strane izlagača nije zadovoljavajući. Izlagač je promjenu pokušao obrazložiti navodeći primjer u kojem je potrebno napraviti dva parkirna mjesta za poslovni prostor. Takvo obrazloženje nije u skladu s predloženom promjenom, u kojoj je vidljivo da se ne radi o „dva parkirna mjesta“, nego o stotinjak puta više. Izlagač je također pravdao odluku tvrdnjom da su unutrašnjosti blokova, odnosno pojedine parcele premale površine za ovaj opseg zahvata, te da postoji obveza izrade detaljnih planova čime bi se ovo moglo onemogućiti. Previđa, međutim, činjenicu da za tek manji dio blokova postoji obveza izrade planova, te da je moguće okrupljivanje niza manjih parcela u veće – a što potvrđuje dosadašnja praksa komercijalne izgradnje u Donjem gradu – i time posljedično izgradnja većih garaža. Argumentacija o ovoj mjeri kao mogućem poticaju vitalnosti dijela grada izloženog izraženoj depopulaciji mora biti popraćena i cjelovitim sagledavanjem negativnog utjecaja ovakvih odluka na prometnu propusnost, kao i posvećivanje veće pažnje održavanju kvalitetnih uvjeta za život stanara u odnosu na poticajne mjere za poslovne i komercijalne sadržaje. Stoga je potrebno odustati od predložene izmjene.
Članak 39.
Citat:
(2) Potreban broj PGM-a, kada to nije određeno urbanim pravilom ove odluke, određuje se na 1000 m2 građevinske (bruto) površine, ovisno o namjeni prostora u građevini
Namjena prostora Prosječno Lokalni uvjeti
|
Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom) |
15 |
13 – 17 |
|
Proizvodnja, skladišta i sl. |
8 |
6 – 10 |
|
Trgovine |
40 |
30 – 50 |
|
Drugi poslovni sadržaji |
20 |
15 – 25 |
|
Restorani i kavane |
50 |
40 – 60 |
|
Fakulteti i znanstvene ustanove |
15 |
10 – 20 |
Primjedba: Vrijednosti iz Članka 39, stavak 2, potrebno je uskladiti s Prostornim planom grada Zagreba, kao planom višeg reda, gdje su navedene vrijednosti koje navodimo u narednoj tablici, a koje su različite od onih u GUP-u . Kako GUP mora biti usklađen s Prostornim planom, tražimo da se to napravi.
Namjena prostora u građevini Prosječna vrijednost Uvjeti
|
Stanovanje |
11 |
8 – 14 |
|
Proizvodnja, skladišta i sl. |
6 |
4 – 8 |
|
Trgovine |
30 |
20 – 30 |
|
Drugi poslovni sadržaji |
15 |
10 – 20 |
|
Restorani i kavane |
45 |
30 – 60 |
|
Fakulteti i znanstvene ustanove |
10 |
5 – 15 |
Članak 43
Citat:
(2) Na području II. zone vodozaštite zabranjuje se izgradnja skladišta nafte i naftnih
derivata. i benzinskih postaja.
Primjedba: Potrebno je odustati od ove izmjene. Benzinske postaje imaju lokalni utjecaj na okoliš i ne smije se dopustiti njihova gradnja na području II. zone vodozaštite. Osim toga, ovakva odluka u suprotnosti je s odredbama Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (čl. 14., čl. 23. i čl. 30. Pravilnika).
Članak 48.
U Odredbama za provedbu u dijelu 6.3.3. Građevine i uređaju za uređenje potoka i voda određeno je člankom 48. važećeg Generalnog urbanističkog plana, u stavku 1. Točka 3) da se zatvara potok Kustošak i prespaja u zatvoreni potok Črnomerec te u stavku 1. Točka 5) zatvaranje i prespajanje potoka Dubravica u potok Medpotoki
Prigovor: Protivimo se zatvaranju i preusmjeravanju tokova potoka Kustošak, Vrapčak, Črnomerec i Dubravica.
Prijedlog: Da se potoci Kustošak, Vrapčak, Črnomerec i Dubravica trajno zaštite kao posebno vrijedne krajobrazne i prirodne vrijednosti Grada Zagreba i da se spriječi njihovo daljnje zatvaranje. U samim odredbama za provedbu, odnosno u tekstualnom dijelu GUP-a tokovi potoka Kustošak, Črnomerec i Dubravica s pripadajućim dolinama prepoznati su kao vrijedni krajobrazi (Članak 54. Stavak 4.) pa putem ovog prijedloga pozivamo nadležne da zaštite ove krajobraze od daljnje devastacije. Tražimo da se u sklopu izrade cjelovite prometne studije Grada Zagreba pronađe sistemsko rješenje preusmjeravanja prometnih tokova van ovog koridora, te da se isti trajno označi u planu kao zaštićeno zeleno područje bez predviđenih infrastrukturalnih zahvata.
Obrazloženje:
Potoke i njihove zelene koridore treba očuvati u izvornom obliku i urediti šetnice za pješake i bicikliste uz njih.
Razlozi za očuvanje otvorenih potoka u cijelosti su sljedeći:
-zdravlje i zaštita okoliša: potoci izuzetno pozitivno utječu na ljude, navodnjavaju zemlju, omogućuju rast zelenila i stabala.
– javni parkovi: Prostori uz otvorene tokove potoka u niz kvartova funkcioniraju kao javni parkovi, a u nekima od kvartova radi se i o jedinim zelenim javnim prostorima i imperativ ih je sačuvati. Važnost otvorenih vodotoka i njihovog zelenog koridora leži i u nastanku, razvoju i identitetu pojedinih gradskih četvrti te grada u cjelini.
– mikroklima: zelene zone i vodene površine hlade grad dok bi betonizacija tih zona dovela do efekta urbanog otoka topline i dodatno zagrijavala grad ljeti, čime se ugrožava zdravlje građana.
Članak 56.
Citat:
(18) Kod planiranja gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina osigurati
minimalne sanitarne standarde: da svaki stan ima za ljetnog solsticija direktno sunčevo
osvjetljenje od minimalno 2 sata na dan
Primjedba:
Standard od minimalno 2 sata direktnog sunčevog osvjetljenja je nužan element kvalitetnog stanovanja. Uklanjanje tog standarda značilo bi da Grad pristaje na prekomjernu izgradnju u kojoj su pojedini stambeni objekti zbog drugih građevina gotovo isključivo zaklonjeni od sunčeve svjetlosti. Zbog toga tražimo uklanjanje predložene izmjene.
Članak. 64. st.7.
Citat:
“prostor izrazitih urbanih i ambijentalnih vrijednosti unutar kojeg je definiran urbani koncept s graditeljskom srukturom spomeničkih, ambijentalnih igraditeljskih vrijednosti uz Ulicu grada Vukovara štiti se mjerama ovog planana način da se ne dopušta gradnja visokih i/ili niskih objekataispred postojećih niskih objekata niti gradnja na zelenim površinama koje čine dio ambijentalne vrijednosti, a rezultat su urbanog koncepta nastao na principima Moderne i predstavljaju nasljeđe Moderne;”
Primjedba:
U prostoru izrazitih urbanih i ambijentalnih vrijednosti unutar kojeg je definiran urbani koncept s graditeljskom srukturom spomeničkih, ambijentalnih i graditeljskih vrijednosti uz Ulicu grada Vukovara potrebno je u potpunosti onemogućiti izgradnju novih objekata te čl. 64. st. 7. treba glasiti:
“prostor izrazitih urbanih i ambijentalnih vrijednosti unutar kojeg je definiran urbani koncept s graditeljskom srukturom spomeničkih, ambijentalnih igraditeljskih vrijednosti uz Ulicu grada Vukovara štiti se mjerama ovog plana na način da se ne dopušta gradnja visokih i/ili niskih objekataispred postojećih objekata niti gradnja na zelenim površinama koje čine dio ambijentalne vrijednosti, a rezultat su urbanog koncepta nastao na principima Moderne i predstavljaju nasljeđe Moderne”
Obrazloženje:
Ulice grada Vukovara predstavlja najvredniju realizaciju reprezentativnog urbanizma sredine prošlog stoljeća u Zagrebu. Morfološki je u jednakoj mjeri sačinjavaju antologijska djela poslijeratne stambene i javne arhitekture, urbanistička dispozicija objekata, bogato raslojeni ulični koridor i sustav autorskih hortikulturnih zahvata u bogato dimenzioniranim javnim međuprostorima zgrada. Recentnim realizacijama unatoč, mjestimično je očuvan izvorno planiran izmjenjivi ritam uz aveniju položenih i uvučenih solitera sa pridruženim niskim paviljonima kojima se izvorni prospekt humanizirao uvođenjem pješačkog mjerila. Elemente ovako usloženog skopa potrebno je nastaviti aktivno štititi i kroz onemogućavanje izgradnje unutar krajobrazno uređenih otvorenih prostora ispred postojećih objekata budući su oni sastavni dio ove izuzetno vrijedne urbanističke cjeline.
Članak 66. st. 3.
Citat:
“Iznimno, u gradskim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće stambene i gospodarske, te druge građevine, kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrđene kao osobito vrijedne; u gradskim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće uređene površine i građevine.”
Grafički dio – kartografski prikaz Korištenje i namjena prostora
Mapa Zagreb 33, R1 zona uz ulicu Ivana Kosirnika
Primjedba:
S obzirom kako je prijašnjim izmjenama GUPa dio gradske park-šume Jelenovac uz ulicu Ivana Kosirnika prenamijenjen iz Z2 u R1 zonu za potrebe izgradnje i/ili legalizacije sporstkog centra Jelenovac, te s obzirom na novonastalu situaciju i odredbe čl. 66 GUPa, potrebno je na kartografskom prikazu Zagreb 33 zadržati postojeću R1 zonu ili vratiti Z2 zonu u svrhu spriječavanja daljnje devastacije park-šume Jelenovac.
Članak 101. st. 23.
Citat:
“Na lokacijama gradskih projekata omogućava se da se dio gradskog projekta može provoditi kao zaseban gradski projekt sukladno propisanoj proceduri gradskog projekta uz prethodnu suglasnost Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.”
Primjedba:
Tražimo da se ukine mogućnost parcijalne provedbe manjih dijelova lokacija gradskih projekata te da se inzistira na cjelovitom razmatranju ovih zona, poštujući sve suvremene zahtjeve transparentnog i uključivog prostornog planiranja koje po značaju za grad kao cjelinu ovi prostori zaslužuju.
Obrazloženje:
Usljed već poodmaklih transformacijskih bivših industijskih područja grada i njihove prenamjene u mahom komercijale sadržaje drastično je smanjena površina prostornih resursa u vlasništvu grada za planiranje javnih i središnjih sadržaja. Preostala nekolicina lokacija zbog svoje veličine, a često i različitih statusa zaštite, zahtijeva izuzetno visoka ulaganja te osmišljavanje i provođenje složenih procedura potrebnih za njihovo uspješno privođenje nekoj od akutno potrebnih gradskih namjena. Unatoč tome, upravo je njihova veličina ključna vrijednost u osiguravanju preduvjeta za dugoročni razvoj širih područja grada u njihovoj okolini. Pritom, jedini način ostvarivanja punog potencijala ovih lokacija je njihovo cjelovito promišljanje uz sudjelovanje širokog kruga dionika i osmišljavanje inovativnih i uključivih procesa planiranja, budući se budućnost ovih lokacija tiče svih stanovnika grada. Cjepkanjem ovih lokacija na manje segmente, otvara se prostor špekulantskom razmatranju i “trošenju” ovih vrijednih resursa, a istovremeno umanjuje potencijal ostvarivanja relevantnog udjela javnih i nekomercijalnih sadržaja. Upravo se u otvaranju mogućnosti razvojnih modela koji se mogu ostvariti van redovnih procedura planiranja i kroz vremenske periode duže od četverogodišnjih izbornih ciklusa krije stvaran potencijal procedure gradskih projekata. Stoga tražimo da se ukine mogućnost parcijalnog planiranja ovih zona bez predhodnog cjelovitog sagledavanja ovih područja te da grad preuzme punu odgovornost za razvoj svojih najvrednijih prostornih resursa.
Grafički dio – kartografski prikaz Prometna i komunalna infrastruktura
Važećim Generalnim urbanističkim planom na prostoru Munjarskog puta u gradskoj četvrti Trešnjevka sjever predviđena je “Rezervacija proširenja postojeće ulice” u namjeni R1.
Prijedlog:
Kako bismo očuvali ovu zelenu površinu, tražimo da se površina Munjarskog puta prenamjeni u Z1 zonu, kako bi se povezala s već postojećom Z1 zonom uz Selsku cestu I da se sa prostora Munjarskog ukloni oznaka rezervacije proširenja postojeće ulice.
Obrazloženje:
Munjarski je put bio predviđen kao koridor koji bi spajao Metalčevu i Selsku cestu, no kako je u međuvremenu izgrađena Krapinska ulica, potrebe za koridorom više nema. Tokom godina, Munjarski je put postao livada koju stanovnici obližnjih ulica tretiraju kao park. Na gusto izgrađenom području Trešnjevke sjever na koju se doselio veliki broj novih stanara, svaka preostala zelena zona postala je vrijedan resurs koji bi grad trebao sačuvati. Zeleni potezi u gusto izgrađenoj urbanoj matrici predstavljaju prijeko potrebnu zonu koja osigurava prostor za igru, rekreaciju i smanjuje razinu stresa svakodnevnog života stanara kvarta. Munjarski put koristi se kao zeleni koridor koji povezuje Trakošćansku sa Selskom ulicom i jedina je zelena površina u tom dijelu Trešnjevke koja nije omeđena prometnicama. Područje je kroz korištenje postalo sastavni dio zone parka uz Selsku i Zagorsku ulicu, stoga molimo izrađivače GUPa da izmjene plana na tom dijelu prate potrebe stanovnika kvarta i ukinu ucrtanu rezervaciju za proširenje ceste i prenamjene zonu Munjarskog puta u zonu zelenila oznake Z1.
Grafički dio – kartografski prikaz Korištenje i namjena prostora
Na kartografskom prikazu, mapi Zagreb 45, Korištenje i namjena prostora na području sjeverno od Savskog nasipa, a južno od ulice Prisavlje na području Trnjanske Savice, skoro trećina zone R1 prenamjenjena je u zonu Z4, točnije dijelovi katastarskih čestica br. 5351/1; 5437 /1 i 5437/2
Primjedba:
S obzirom da se zona Savskog nasipa predominantno koristi kao sportsko rekreacijsko područje čiji kapaciteti su već tijesni za potrebe stanovnika Zagreba, nužno je da kontaktna zona sjeverno uz nasip, a južno od ulice Prisavlje, kako je i godinama planirano ostane unutar sportsko rekreacijske namjene R1. Ovim putem tražimo da se zona koja je ovim prijedlogom izmjena i dopuna GUPa prenamjenjena u Z4 (dijelovi katastarskih čestica br. 5351/1; 5437 /1 i 5437/2) vrati u izvornu R1 namjenu i da se poštuje razvoj zone Savskog nasipa i njegove kontaktne zone kao sportsko rekreacijskog poteza grada.
Obrazloženje:
Još je 2005 godine proveden arhitektonsko urbanistički natječaj rješenja cjelokupne zone koja je u važećem GUPu označena kao R1 i na kojoj je planiran sportsko – rekreacijski centar. Na 50oj sjednici Skupštine grada Zagreba izglasano je da se predmetne katastarske čestice (dijelovi katastarskih čestica br. 5351/1; 5437 /1 i 5437/2) otkupe kako bi se ostvario “strateški interes Grada Zagreba” i vlasnički okrupnila zona na kojoj je planiran sportsko rekreacijski centar. U službenom Obrazloženju ovog Prijedloga zaključka o kupnji nekretnina jasno piše kako je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada (KLASA: 350-05/17-02/46, URBROJ: 251-05-41/003-17-2 od 6. ožujka 2017) utvrdio da je strategijski interes Grada Zagreba privođenje zemljišta prostorno-planskoj namjeni, te stjecanje vlasništva predmetnih nekretnina. U tom trenutku na snazi je važeći GUP u kojem je ova zona nedvosmisleno označena kao R1. Smatramo da je izmjenama namjene na ovom djelu izigrana odluka prethodnog saziva skupštine i da je i to jedan od razloga za povlačenje ove prenamjene.
Iz razloga poštivanja procedure i uvažavanja uloge Gradske Skupštine Grada Zagreba, procedure javnih urbanističko arhitektonskih sadržaja kao i iz prostorno – planske logike razvoja sportsko rekreacijskih zona grada molimo da se briše namjena Z4 na spomenutim česticama i unutar zone rekreacije. Namjena Z4 u sebi sadrži mogućnost izgradnje i sportskih, ali i vjerskih sadržaja, a ti sadržaji nisu prostorno planski kompatibilni. Svi sadržaji koji su sastavni dio namjene Z4, izuzev izgradnje vjerskih objekata mogu biti dio i namjene R1, pa stoga je jasno da su izrađivači plana uveli namjenu Z4 u ovaj prostor iz razloga mogućnosti gradnje vjerskog objekta. S obzirom na nekompatibilne namjene (vjerske građevine i sportski sadržaji) molimo da se za vjerske objekte pronađe adekvatnija lokacija, a da se ne nagriza sportsko rekreacijska zona i zona utjecaja Savskog nasipa.
Članak 99.; Javni natječaji, stavak 7
Citat:
(7) Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina, raspisivat će se javni natječaji za:
1. javne površine (trgovi, parkovi);
2. građevine javne namjene (osim u konsolidiranim i niskokonsolidiranim prostorima), sportske i kongresne dvorane osim pratećih građevina javne i društvene namjene koje upotpunjuju osnovnu namjenu, infrastrukturnih građevina;
Primjedba:
Tražimo da se u članku 99., stavak 7 izbaci slijedeći sadržaj: “(osim u konsolidiranim i niskokonsolidiranim prostorima)”
Obrazloženje
Smatramo da je provedba javnih arhitektonsko urbanističkih natječaja za sve objekte i prostore od javnog interesa nužna u svim dijelovima grada bez obzira na njihovu komunalnu opremljemenost, morfologiju izgradnje i udaljenost od centralnih gradskih zona. Arhitektonsko urbanistički natječaji zalog su kvalitete prostornog rješenja, razvoja i razine standarda stanovanja i rada. Odlukom da se ukine obaveza provedbe javnih natječaja u konsolidiranim i nekonsolidiranim prostorima grada, veliki postotak površine grada zakinut je za mogućnost kvalitetnijih prostornih rješenja što dovodi u pitanje pravedan i ravnopravan odnos izrađivača plana prema standardu života u svim gradskim cjelinama. Nužnost provođenja javnih natječaja za prostore od javnog interesa navedena je i u dokumentu Apolitika kojeg je usvojila i Vlada RH. Stoga, molimo izrađivače plana da se sa podjednakim interesom za kvalitetu prostornog razvoja odnose prema svim dijelovima grada i osiguraju to putem obaveze javnog natječaja za zgrade i prostore od javnog interesa budući se tim putem dugi niz godina u Hrvatskoj ostvaruje kvaliteta arhitektonskih rješenja, ali i učešće javnosti u predstavljanjima i izložbama natječajnih radova kako je navedeno i u tekstu samog GUPa.
Park na Trnjanskoj Savici a)
Primjedba:
Prijedlogom Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba k.č.br. 2729/10 k.o. Trnje iz trenutne je namjene Z4 (Javne gradske površine-tematske zone) prenamijenjena je u zonu Z1. Tražimo da se za predmetnu zonu umjesto dosadašnjeg urbanog pravila 2.11 primijeni pravilo 1.9. Također tražimo da se kao procedura urbano-prostornog uređenja primijeni i obavezna provedba javnog natječaja, te da se isto označi na odgovarajućem kartografskom prikazu (4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja).
Obrazloženje:
Vezano uz uređenje parka na Trnjanskoj Savici, od Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba zatraženo je tumačenje tada važećeg GUP-a, kojim se tražilo mišljenje da li je za predmetnu lokaciju obavezno provođenje javnog natječaja. U obavijesti KLASA: 350-06/16- 01/9, URBROJ:251-470- 01-16-40 od 05.12.2016. navedeno je da “obveza provedbe javnih natječaja propisana za prostore označene na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano prostornog uređenja”. Iz ove formulacije proizlazi da je provedba natječaja obavezna samo za lokacije označene na navedenom kartografskom prikazu, a ne i prema ključu namjene, kako je navedeno u dijelu Odluke vezano uz mjere provedbe plana (čl. 99. Odluke). Kako bi se izbjegla mogućnost dvojakog tumačenja odredbi GUP-a u smislu obaveze provedbe natječaja za navedenu zonu, tražimo da se obaveza provedbe natječaja označi i na odgovarajućem kartografskom prikazu. Nadalje, najveći dio prostora Trnjanske Savice prema kriterijima prostornog uređenja i stabilnosti urbane matrice smatra se visokokonsolidiranim područjem, te se za isto primjenjuje urbano pravilo 1.6. Tražimo da se u skladu s tim i za prostor parka koji je u naravi dovršen i uređen primijeni urbano pravilo 1.9 koje se odnosi na uređenje zelenih površina u visokokonsolidiranim gradskim područjima.
Park na Trnjanskoj Savici b)
Prijedlog:
Tražimo da se cijela čestica 2729/10 k.o. Trnje prenamjeni iz zone M1 u zonu Z1.
Obrazloženje:
Prijedlogom Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba dio k.č.br. 2729/10 k.o. Trnje iz trenutne je namjene Z4 (Javne gradske površine-tematske zone) prenamijenjen je u zonu Z1, a dio čestice ostao je namjene M1 kao što je bio i prije ovog prijedloga. Podržavamo lokalnu inicijativu udruga da se cijela čestica 2729/10 k.o. Trnje prenamjeni iz zone M1 u zonu Z1 jer se u naravi cijela površina čestice koristi kao park.
Park na Kajzerici
Primjedba:
Tražimo da se cijela postojeća zona društvene namjene prostora velike livade u Bencekovićevoj ulici prenamijeni u zelenu (Z1) tj. javni park bez mogućnosti gradnje.
Obrazloženje:
Dugogodišnja inicijativa stanara Kajzerice da se na predmetnoj lokaciji predvidi javni park svjedoči o potrebi za javnom zelenom površinom u ovom preizgrađenom naselju. Budući je predmetna površina društvene namjene čuvana za izgradnju škole koja je izgrađena na drugoj lokaciji smatramo da ne bi trebalo biti prepreka prenamijeni ove lokacije u Z1. Time bi se omogućilo trajno unaprjeđenje standarda stanovanja u ovom naselju sa podkapacitiranim javnim prostorom i ugroženim potrebama stanovnika. Predlažemo prenamjenu uz obavezno provođenje krajobrazno – arhitektonskog natječaja.
Jaruščica
Prijedlog:
Predlažemo da se na prostoru livade između Jaruščice i Karlovačke ceste, od autokuće Remetinec do Kapelice, formira prostor javnog parka i uvede iznimka koja dozvoljava formiranje javnog parka u ucrtanom koridoru buduće prometnice dok se ne iznađe trajno rješenje i formiranje javnog parka na za to pogodnijoj lokaciji.
Obrazloženje
Na području mjesnog odbora Remetinec unazad 10 godina je došlo do ekspanzije u izgradnji stambenih zgrada, posebice u novo oformljenoj ulici Jaruščica, te na djelu Remetinečkog gaja. Na području od ulice Vice Vukova na istoku i naselja Blato na zapadu, nikao je kompleks od 21. zgrade koje pripadaju ulici Jaruščica kč.br 1-23 i Remetinečkom Gaju kč.br. 2a-2j . Na površini od preko 88 000 m2 nalazi se 16 stambenih zgrada sa po 8 katova, 2 zgrade sa 5 katova i 3 stambene zgrade sa 4 kata, sa preko 2000 stanova. Naselje danas broji preko 6000 stanovnika. Uglavnom mladih obitelji sa dvoje ili više djece, vrtićke i osnovnoškolske dobi. Stanovnicima kvarta nisu osigurani osnovni prostori standarda stanovanja poput javnog parka. Ovim putem podržavamo inicijativu građana i molimo izrađivače plana da dopuste privremenu namjenu u vremenu dok sene iznađe trajnije rješenje.
Članak 49
Citat
“6.4. Postupanje s otpadom
.(1) Osnova cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Grad Zagreb ima težište na sprečavanju nastajanja otpada i u što većoj reciklaži kako bi se smanjila količina otpada kojeg je potrebno obraditi.
(2) Iz Prostornog plana Grada Zagreba preuzimaju se sastavnice Plana gospodarenja otpadom koje se nalaze unutar obuhvata ovog Plana, i to: dio Centra za gospodarenje otpadomna Resniku, čije će se mogućnosti uređenja preispitati u posebnom postupku te odlagalište Prudinec gdje se omogućuje sanacija i zaštita okolnog prostora do privođenja novoj namjeni. Tehnološki procesi, lokacije građevina i opreme provjeravaju se i utvrđuju u posebnim postupcima temeljem stručnih podloga.”
Komentar:
Tražimo da se iz Grafičkog dijela iz kartografskog prikaza3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom – izmjene i dopune 2017., karta Zagreb 47, izbriše označena lokacija postrojenja za termičku obradu otpada.
Obrazloženje:
Važeći prostorni plan Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 26/15), u točki 2.3.2.10., Gospodarenje otpadom, kaže;
“2.3.2.10. Gospodarenje otpadom
Prostornim planom omogućava se, u skladu s lokalnim uvjetima, smještaj građevina za reciklažu sirovine iz otpada, posebno reciklažnih dvorišta, zelenih otoka i posuda što se postavljaju na javnim površinama.
Ako nije moguće osigurati postavljanje spremnika unutar građevina ili na vlasničkoj parcelispremnici se mogu postaviti na javnim površinama pod uvjetima koji će osigurati propisani način korištenja i usklađenost s lokalnim uvjetima.
PPGZ-om, GUP-om grada Zagreba, GUP-om Sesveta i prostornim planovima užih područja, lokacije za sakupljanje, obradu i gospodarenje otpadom, sukladno posebnim propisima, realiziraju se na postojećim i novim lokacijama za koje su prethodno pribavljeni uvjeti prema posebnim propisima.”
S obzirom da u važećem Prostornom planu Grada Zagreba, na kartografskom prikazu nije označeno postrojenje za termičku obradu otpada na lokaciji koju predviđa GUP, tražimo da se iz Grafičkog dijela iz kartografskog prikaza 3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom – izmjene i dopune 2017., karta Zagreb 47, izbriše označena lokacija postrojenja za termičku obradu otpada kako bi se uskladila s planom višeg reda.
Članak 99. st. 34.
Citat:
“Studija utjecaja na okoliš
Na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja, označeni su prostorni obuhvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš, pri čemu se studija izrađuje sukladno uvjetima posebnog propisa, a za svaki pojedini zahvat u označenom prostoru za koji je studija propisana.”
Komentar:
S obzirom kako je u grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja, jedan od obuhvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš i postrojenje za termičku obradu otpada, smatramo kako je za ove Izmjene i dopune GUPa potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša (čl. 63., 64. i 69), naročito uzimajući u obzir činjenicu kako za važeći plan višeg reda nije provedena procjena utjecaja na okoliš.
Članak. 99. st. 34.Studija utjecaja na okoliš
Citat:
“Na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja, označeni su prostorni obuhvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš, pri čemu se studija izrađuje sukladno uvjetima posebnog propisa, a za svaki pojedini zahvat u označenom prostoru za koji je studija propisana.”
Komentar:
S obzirom kako su u grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja, označeni prostorni obuhvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš te kako za važeći Prostorni plan Grada Zagreba nije provedena procjena utjecaja na okoliš, smatramo kako je za ove Izmjene i dopune GUPa potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša (čl. 63., 64. i 69).