Napredak u gospodarenju otpadom postoji, ali je neujednačen i nedovoljan

Napredak u gospodarenju otpadom postoji, ali je neujednačen i nedovoljan

Normativni okvir za gospodarenje otpadom je nedorečen, što rezultira različitim ishodima u praksi. Iako postoje izvrsni primjeri poput Preloga s 13 okolnih općina i otoka Krka, oni su nažalost među iznimkama. Zaključak je to okruglog stola koji je Zelena akcija u ime tematske mreže Jedro, konzorcija 10 udruga civilnog društva i Fakulteta političkih znanosti, održala jučer u zagrebačkom Novinarskom domu.

Na okruglom stolu sudjelovali su Tonćika Jarak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Davor Vić iz zagrebačke Čistoće, Marijan Galović iz VG Čistoće iz Velike Gorice, Tihana Jelačić Radiković, iz preloškog Pre-Kom-a, Ivan Jurešić, iz poduzeća Ponikve s Krka, Sonja Polonijo ispred Udruge gradova i Marko Košak iz Zelene akcije.

Predstavljeni su rezultati istraživanja koje je provedeno u okviru tematske mreže, utemeljeno na metodologiji izrađenoj od strane Fakulteta političkih znanosti i podacima prikupljenima iz javnih evidencija i istraživanja javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku. Istraživanjem je suradnja među jedinicama lokalne samuprave prepoznata kao jedan od glavnih čimbenika uspjeha, što je potvrđeno primjerima Preloga i Krka koji su predstavljeni na okruglom stolu. Također, istraživanje je pokazalo da se odvojeno prikupljanje otpada učinkovitije provodi kada je organizirano od strane javnih pružatelja usluge, nego kada ga provode privatni pružatelji, s čime su se složili i sugovornici okruglog stola.

Pružatelji usluge istaknuli su najveće probleme s kojima se susreću pri implementaciji održivog sustava gospodarenja otpadom, s naglaskom na normativni okvir koji u dobrom dijelu ne prati potrebe i mogućnosti jedinica lokalne samouprave. Također, ukazano je na potrebu da se uz stopu odvojeno prikupljenog otpada bilježi i masa proizvedenog i odloženog miješanog otpada.

Ministarstvo i FZOEU najavili su skorašnje donošenje novog nacionalnog Plana gospodarenja otpadom i raspisivanje određenih natječaja za dodjelu sredstava za lokalnu infrastrukturu. Prisutne udruge istaknule su da prijedlog Plana ne donosi značajnije promjene i da su sredstva za izgradnju infrastrukture nedostatna za razvoj cjelovitog sustava.

Između ostalog, Plan se ne odmiče od koncepta regionalnih centara, koji se na primjeru prva dva centra – Marišćina i Kaštijun – pokazao kao ekološki neodrživ i ekonomski neisplativ. Koliko predloženi modeli ne funkcionirju u praksi, pokazalo je i nekoliko pitanja iz publike koji su problematizirali cijeli niz u javnosti već notornih problema s funkcioniranjem navedenih centara. Dio sudionika okruglog stola istaknuo je da je potrebno preispitati taj koncept i  usmjeriti sredstva na lokalnu razinu, što bi pridonijelo bržem ispunjenju ciljeva smanjenja nastanka, ponovne uporabe, recikliranja i kompostirnja otpada. To je i jedna od preporuka koju je izradila mreža JEDRO.

Osim revidiranja normativnog okvira i većeg ulaganja u decentraliziranu infrastrukturu, za održiv sustav nužan je i angažman korisnika usluge, s čime su se složili svi prisutni.

Tekst je objavljen u okviru projekta “JEDRO – Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad” koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda (broj ugovora: UP.04.2.1.06.0033). Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda (85%) i sredstvima Državnog proračuna RH (15%). Ukupna vrijednost projekta iznosi 469.083,4 eura po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro, a razdoblje provedbe projekta je od 29. listopada 2020. do 29. listopada 2023. Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Prava na grad.