Urušavanja Kupske ulice i bivše tvornice Nada Dimić, probijanje Galjufove ulice bez građevinske dozvole te slučaj “Krašograd” dogodili su se usprkos pravovremenim prethodnim upozorenjima i intervencijama Zelene akcije i Prava na grad. Ovi slučajevi zorno pokazuju koji je konačni ishod politike bezočne eksploatacije grada. Ta je politika vođena svjesno i namjerno i vezana je – kao i sve ostalo u Zagrebu – uz osobu Gradonačelnika. Milan Bandić je pak pokazao da od te politike nije spreman odustati čak ni po cijenu katastrofe.
Nasuprot izjavama kako se radi o “urocima”, propustima pojedinaca ili pojedinačnim nezakonitim radnjama, smatramo da se ovdje ne radi ni o kakvoj slučajnosti. Riječ je o sustavnom djelovanju gradske vlasti u pogodovanju investitorima. Investitori s ciljem što veće zarade uz što manje troškove grade goleme objekte na neodgovarajuće malim parcelama, a gradska vlast takav način rada odobrava i potiče, ignorirajući građane, nezavisnu struku i zakone te zlorabeći gradske institucije.
Jedna od ključnih gradskih institucija usmjerenih na servisiranje potreba građevinskog biznisa je paradoksalno upravo Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode. Riječ je o jedinoj instituciji te vrste koja se nalazi izvan nacionalnog sustava zaštite spomenika kulture i podređena je isključivo zagrebačkoj gradskoj vlasti.
Suprotno svojoj temeljnoj svrsi, Zavod zloupotrebljava poziciju u sustavu kako bi u proces donošenja javnih odluka uveo zadovoljavanje maksimalističkih interesa investitora. Tako je Zavod, odnosno njegova pročelnica Doris Kažimir predložila ukidanje donjogradske zone zabrane izgradnje javnih garaža u Generalnom urbanističkom planu. Najnoviji događaji upućuju da osim do sada navedenih razloga – prometnih, kulturnih i urbanističkih – izgradnja podzemnih garaža s obzirom na geološke uvjete u zagrebačkom Donjem gradu predstavlja prijetnju sigurnosti i imovini građana. Također izdala je posebne uvjete uz lokacijsku dozvolu za ulazno-izlaznu rampu u garažu u pješačkoj zoni u Varšavskoj ulici, iako je to protivno GUP-u. Povodom urušavanja zaštićene zgrade tvornice Nada Dimić pročelnica Kažimir je pak opušteno izjavila kako se “ne radi o velikoj šteti”.
Rušenje zaštićenih objekata koji smetaju gradnji, odnosno propuštanje da se poduzmu potrebne mjere koje bi spriječile “slučajno” urušavanje, vrlo lako može postati praksa građevinskog biznisa u slučajvima kada baština nije stvarno zaštićena. Stoga možemo očekivati da će slični “nesretni slučajevi” i “propusti pojedinaca” snaći blok na Cvjetnom trgu i još 15 donjogradskih blokova.
Iz navedenih razloga zahtijevamo:
1. Postavljanje političke odgovornosti Gradonačelnika i Gradskog poglavarstva za katastrofu u gradu na devni red zagrebačke Gradske skupštine.
2. Isključivanje zagrebačkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode iz nadležnosti zagrebačke gradske vlasti i njegovo uključivanje u jedinstveni nacionalni sustav zaštite kulturne baštine.
3. Zahtijevamo od Gradske skupštine da glasa protiv izmjena Generalnog urbanističkog plana kojima se ukida zona zabrane gradnje javnih garaža u Donjem gradu.