Pravo na grad i Zelena akcija:
Protest protiv devastacije Cvjetnog trga i urbane jezgre grada
Skriveno od javnosti, užurbano se priprema nastavak devastacije Cvjetnog trga i urbane jezgre grada izgradnjom još jednog shopping centra i garaže. Očito je da zagrebačka uprava nema viziju održivog razvoja grada. Je li to slučajno ili se time direktno omogućuje otimačina prostornih dobara?
Uz divlju privatizaciju društvenih poduzeća devedesetih u korist malobrojne novonastale elite, prostor je još jedno važno javno dobro koje je na udaru polutajne, nekontrolirane i krupne otimačine. Isti proces ubrzava se sve više i u povijesnim jezgrama gradova, a ukoliko ga se ne zaustavi, on će dugoročno i nepovratno ograničiti mogućnosti razvoja. Jednom oteti gradski prostor zauvijek je izgubljen za javnu namjenu.
Tako je, zasad javnosti gotovo nepoznat, plan za preuređenje dijela bloka između Cvjetnog trga, Gundulićeve ulice, Varšavske i Ilice (bivše Kino Zagreb i okolne zgrade) u shopping, poslovni i stambeni centar s garažom.
Kako je najavljeno početkom ljeta, investitori, Immo World Wide u partnerstvu s Hoto grupom, unatoč imovinsko pravnom sporu, već su kupili zgradu kina Zagreb, a u planu je i kupnja zgrade Stomatološkog Fakulteta te bivše Vjesnikove tiskare.
Za izgradnju kompleksa u prvoj se fazi planira rušenje dviju uličnih zgrada u Preobraženskoj ulici, bivše tiskare te samog kina. U sljedećim fazama projekta u planu je izlazak na Ilicu, Gundulićevu i pješačku zonu u Varšavskoj iz koje bi trebao biti ulaz u podzemnu garažu.
Shopping centar, kao privatni i kontrolirani prostor, ni u kojem smislu ne odgovara na potrebu za javnim prostorom kojeg je danas u Zagrebu sve manje. Pored toga, velika koncentracija poslovnih prostora zahtijeva izgradnju garaža koje stimuliraju pojačanje automobilskog prometa u ionako zagušenom gradskom središtu. Time se potpuno onemogućuje odvijanje javnog prijevoza.
Uz Centar Kaptol, dva Importanne kompleksa te Branimir centar ovo će biti peti shopping centar u samom središtu Zagreba. Tvrdimo da iza plana izgradnje shopping centra na Cvjetnom trgu ne stoji javna potreba već bezobzirni interes kapitala s podrškom politike.
Podsjetimo, Cvjetni trg je prije nešto više od desetljeća pretrpio preuređenje uz snažno protivljenje javnosti koje je predvodila Zelena akcija. Sada predstoji nastavak te devastacije, ponovno bez sudjelovanja građana. Taj proces će u konačnici posve uništiti identitet ovog gradskog trga pa i cijele urbane jezgre.
Cvjetni trg samo je jedan u nizu primjera grubog zanemarivanja potreba građana za svima jednako dostupnim javnim prostorom i nedostatka brige za očuvanje autentičnosti grada. Tako je bivši industrijski kompleks Badel – Gorica već pretvoren u trgovačko-skladišni centar. Ovo se dogodilo unatoč očito izraženom intersu šire javnosti, što je pokazala i velika posjećenost manifestacije Operacija grad te usprkos predloženom rješenju osnivanja Centra za nezavisnu kulturu i mlade. Taj je prijedlog artikuliran kroz proces javne rasprave i podržan od svih zainteresiranih strana: organizacija nezavisne kulture, organizacija mladih i gradske uprave.
Na temelju ovih primjera opravdan je strah da će slična sudbina tihe prenamjene – u zatvorene poslovne komplekse i trgovačke centre – stići i Tvornicu željezničkih vozila Gredelj (s koje je već skidana spomenička zaštita), kompleks Zagrepčanke i ostale lokacije.
Devastacija ovih dobara posljedica je nepostojanja cjelovite strategije i vizije održivog razvoja grada. Tako u “iščekivanju” strategije, bez znanja i sudjelovanja građana, jedna po jedna lokacija odlazi iz potencijalne javne namjene u ruke divljeg kapitala.
Jedini planski dokument u čijem je donošenju, doduše samo formalno, putem javne rasprave sudjelovala javnost je Generalni urbanistički plan (GUP). Međutim, taj je dokument u nedosljedan i omogućuje samovoljno odlučivanje i mijenjanje prema trenutnoj potrebi zainteresiranih.
Primjerice Članak 59. Odluke o GUP-u sadrži odredbu koja glasi: “nova gradnja u unutrašnjosti blokova dozvoljena samo iznimno za građevine javne i društvene namjene”, no u istom članku nalazi se i sljedeća formulacija: “omogućuje se zamjena postojećih građevina uz prenamjenu”. Time je i moguća izgradnja shopping centra na Cvjetnom trgu.
Je li ovdje riječ o nesposobnosti gradske uprave? O slijepoj vjeri u kapital? O netransparentnoj sprezi politike, biznisa i poslušne struke? Ili pak o svo troje istodobno?
Urbanistička struka ušutkana je strahom od otkaza ili gubitka poslova s Gradom. Ipak, konačni, smrtonosni udarac urbanizmu zadan je osnivanjem Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada – fantomske institucije koja služi kako bi stvorila privid struke i legitimitrala arbitrarne odluke donesene u dogovoru biznisa i politike.
Paralelno s opisanim procesima u gradskom središtu, gradske vlasti manipuliraju javnost sa skupim, štetnim i posve iracionalnim megaprojektima (“Sjeverna tangenta”, tunel kroz Medvednicu). Tim se projektima, projiciranim u budućnost, nastoji stvoriti privid vizije razvoja. Odluka o njihovoj sudbini navodno bi trebala biti prepuštena građanima. Međutim, alternativna rješenja i prioriteti u rješavanju stvarnih prometnih problema grada, nisu poznati građanima. A tek bi na taj način informirani građani mogli donijeti odluku o njima. U konačnici, ovakvi projekti – svojevrsne halucinacije gradonačelnika – vrlo dobro prikrivaju stvarnu politiku: Totalna rasprodaja grada.
Smatramo da je smjer u kojem se razvija Zagreb posve neodrživ i suprotan načelima transparentnosti i dobrog upravljanja. Stoga zahtijevamo:
- zaustavljanje cijelog procesa izgradnje shopping centra na Cvjetnom trgu;
- zaustavljanje programiranja, projektiranja i izdavanja dozvola na području Donjeg grada kao zaštićene povijesne cjeline kao i na objektima industrijske baštine dok se ne donese strategija održivog razvoja;
- izradu strategije održivog razvoja grada, temeljenu na iskustvima pažljive urbane obnove evropskih gradova – koja gradsko tkivo razvija, obnavlja i zaštićuje: objedinjavanjem ciljeva stanovnika, planera i poduzetnika;
- sudjelovanje građana u procesu izrade strategije;
- ukidanje Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada te rehabilitaciju samostalnosti struke.