Pravo na grad je udruga koja djeluje protiv privatizacije i prekomjerne ekonomske eksploatacije javnih i zajedničkih dobara te prostora, s posebnim naglaskom na pitanja sudjelovanja građana i organiziranog civilnog društva u upravljanju javnim dobrima.
Udruga je izrasla iz višegodišnje kampanje i inicijative pokrenute od strane organizacija nezavisne kulture i mladih koje su zajednički sa Zelenom akcijom započele s javnim djelovanjem protiv devastacije javnog prostora u Zagrebu, a prije svega izgradnje shopping centra i javne garaže Hoto grupe u unutrašnjosti bloka na Cvjetnom trgu.
Kampanja za Cvjetni trg i Varšavsku ulicu, koja je trajala od 2006. do 2011., kroz svoju je vidljivost i javni značaj profilirala Pravo na grad kao jednog od značajnijih civilnodruštvenih aktera koji zagovaraju očuvanje javnog prostora i građansko sudjelovanje u odlukama o prostoru, a 2009. je zbog potrebe za daljnjim unaprijeđenjem djelovanja osnovana kao formalna udruga građana.
Paralelno s kampanjom u Zagrebu, a naročito nakon njenog završetka, Pravo na grad se fokusira na povezivanje različitih lokalnih borbi vezanih za prostorna pitanja na nacionalnoj razini, pokazujući kako su Varšavska i Cvjetni trg samo jedan od slučajeva. Temelji za ovaj smjer djelovanja postavljeni su već 2007. pokretanjem Nacionalnog foruma za prostor, neformalne platforme aktivista i stručnjaka koji se bave prostorom. Pored toga Pravo na grad je od samog početka pružilo logističku i organizacijsku potporu inicijativi Srđ je naš!
Zaključivši kako je pored rada na konkretnim slučajevima potrebno pronaći druge razine javnog djelovanja u posljednje dvije godine odlučili smo suradnju razviti prema širim društvenim ciljevima i koalicijama koje će ojačati građanski angažman i pridonijeti demokratizaciji naspram dominantnih ekonomskih i političkih procesa. Stoga smo, nastavljajući djelovati i na pitanjima prostorne pravde, fokus djelovanja proširili i na izgradnju okvira za zaštitu javnih dobara, javnih usluga i javne infrastrukture. Prvi korak pritom je izgradnja šire koalicije sa sindikatima, radničkim organizacijama i civilnodruštvenim inicijativama koje se bave pitanjima rada, socijalne sigurnosti i javnog sektora, kako bismo se zajedno suprotstavili najavljenim procesima monetizacije, liberalizacije i privatizacije. Prošavši ovaj razvojni proces Pravo na grad danas ima četiri paralelna aspekta djelovanja: a) (su)organizacija kampanja; b) pružanje stručne pomoći lokalnim borbama u razvoju i provedbi njihovih kampanja, orijentaciji u zakonodavnom i prostorno-regulatornom okviru i povezivanju s drugim društvenim akterima koji im mogu pomoći u kampanji; c) umrežavanje lokalnih i nacionalnih inicijativa u borbi za prostornu pravdu, izgradnja partnerstava unutar i izvan civilnodruštvenog polja i taktičkih platformi; d) prikupljanje i diseminacija stručnog znanja i iskustava iz prakse o procesima društveno-ekonomske transformacije koje se tiču javnih dobara, javnih usluga i javne infrastrukture. Kroz te aspekte prepliću se interventni, akcijski i kampanjski karakter djelovanja uvjetovan dinamičkim karakterom promjena u društveno-političkom kontekstu koje iziskuju urgentnu i specifičnu reakciju, a s druge strane projektni karakter djelovanja koji primarno razvija i jača organizacijsku bazu potrebnu za uspješnu provedbu kampanja.
