STRPLJEN – SPA┼áEN!

Inicijativa ÔÇťPravo na gradÔÇŁ, koju su pokrenule organizacije nezavisne kulture s jedne strane i organizacije mladih s druge, pro┼ílog je tjedna krenula s javnim akcijama kojima se protestiralo protiv nesposobnosti, nefunkcioniranja i odsustva sustavnog vo─Ĺenja javnih politika zagreba─Źke gradske uprave. Jedina reakcija gradona─Źelnika bila je poruka ÔÇťStrpljen ÔÇô spa┼íen!ÔÇŁ ─Źime je potvrdio sve na ┼íto je i sama akcija ukazivala. Provedba politike prema mladima ne postoji niti ─çe je biti, a mladima se preporu─Źa da ─Źekaju – valjda dok ne prestanu biti mladi.

─îlan Gradskog poglavarstva za podru─Źje obrazovanja, kulture i ┼íporta, Du┼íko Lju┼ítina Inicijativi je poru─Źio da, ukoliko ┼żeli mijenjati upravu, iza─Ĺe na sljede─çe izbore. Ova izjava, zajedno s gradona─Źelnikovom pokazuje da gradska vlast nije sposobna javno odgovoriti, niti ima ikakav odgovor na javno iznesenu kritiku. No o─Źito je da nije u stanju ni shvatiti logiku djelovanja civilnodru┼ítvenih inicijativa i ─Źinjenicu da one nisu usmjerene na osvajanje vlasti ve─ç da djeluju kao njezin korektiv. Odnos vlasti i civilnog dru┼ítva mo┼że biti partnerski i suradni─Źki, ali ako vlast na to nije spremna, taj odnos nu┼żno ostaje temeljen samo na sukobu.

Jedan od prigovora inicijative ÔÇťPravo na gradÔÇŁ ti─Źe se prostornih potreba za mlade i nezavisnu kulturu za koje Grad ne poku┼íava niti prona─çi rje┼íenje. Istovremeno bez javnog natje─Źaja prostore daje u zakup komercijalnim subjektima po nekomercijalnim cijenama. Jasnu ilustraciju ovakve klijentelisti─Źke politike raspolaganja javnim prostornim resursima daju primjeri tvornica Badel i Gorica.

Do kraja pro┼ílog ljeta zapu┼íteni prostori bloka Badel-Gorica, manifestacijom Operacija:grad postali su atraktivno okupljali┼íte ┼íire publike koje je tijekom ovog desetodnevnog doga─Ĺanja posjetilo 15 000 gra─Ĺana. To nedvojbeno ukazuje na interes i potrebu javnosti za novim kulturnim i dru┼ítvenim sadr┼żajima. Prenamjena prostora za ovakve svrhe omogu─çuje o─Źuvanje industrijske ba┼ítine i kulture Grada Zagreba. Po zavr┼íetku manifestacije javni je interes me─Ĺutim stavljen u drugi plan u odnosu na komercijalni i privatni, a blok je ubrzo preobra┼żen u uslu┼żnu, trgova─Źku i skladi┼ínu zonu.

Pro─Źelnik Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada prije nekoliko je mjeseci iznio gotovo nebulozno rje┼íenje izmije┼ítanja za┼íti─çene sredi┼ínje zgrade Badela na prostor Velesajma (Radio 101, 24. 5. 2006). No u svjetlu nedavne ÔÇťpromjene re┼żima za┼ítiteÔÇŁ, tj. ukidanja spomeni─Źke za┼ítite objekata Tvornice ┼żeljezni─Źkih vozila Gredelj postaje opravdan strah da ─çe se sli─Źno desiti i s Badelom. Time bi se uklonila i posljednja prepreka raspolaganju blokom Badel-Gorica temeljenom isklju─Źivo na ekonomskom interesu i omogu─çila kona─Źna devastacija ovog kulturnog dobra.

U ovom kontekstu jo┼í vi┼íe zabrinjava izjava pro─Źelnika Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i ┼íport, Pavla Kalini─ça o prostorima Badela i Gorice u kojoj tvrdi kako ÔÇť… kompleks na takvoj adresi nitko na svijetu ne bi dao samo za izvaninstitucionalne aktivnostiÔÇŁ (Vjesnik, 20. 6. 2006). Suprotno toj tvrdnji, upravo se ovakav tip industrijske ba┼ítine u mnogim svjetskim gradovima prenamjenjuje za kulturne svrhe. Primjeri toga su Wuk u Be─Źu, Melkweg u Amsterdamu ili bli┼że, Pekarna u Mariboru.

No uz o─Źiglednu neinformiranost ─Źelnika gradske uprave, ova izjava ukazuje i na temeljno nerazumijevanje iznesenih prijedloga. Naime, kao jedan od prostora Centra za nezavisnu kulturu i mlade predlo┼żena je samo sredi┼ínja za┼íti─çena zgrada Badela za koju je i primjereno da ima kulturnu namjenu, a ne ─Źitav kompleks Badela i Gorice.

Kona─Źno, predlo┼żeni model Centra temeljen je na me─Ĺusektorskom partnerstvu javne gradske uprave s dva relevantna segmenta civilnog dru┼ítva – mladima i nezavisnom kulturom. U tom smislu ovdje nije naprosto rije─Ź o izvaninstitucionalnim aktivnostima, ve─ç o ustanovi mje┼íovitog tipa. Ovime bi se s jedne strane osigurao javni aspekt institucije, tj. su-upravljanje Grada, dok bi s druge strane Centrom su-upravljali oni koji u njemu proizvode sadr┼żaje.

Za ovakav centar svoj je potpis uo─Źi lokalnih izbora dao i sada┼ínji gradona─Źelnik. Danas, vi┼íe od godinu dana kasnije vidi se da potpis gradona─Źelnika Bandi─ça ne vrijedi ni┼íta. Unato─Ź tome predstavnici organizacija nezavisne kulture i organizacija mladih okupljeni u inicijativu ÔÇťPravo na gradÔÇŁ ne─çe odustati od prostora biv┼íe tvornice Badel.

Povratak natrag