TOTALNA RASPRODAJA

Pravo na grad i Zelena akcija:

Protest protiv devastacije Cvjetnog trga i urbane jezgre grada

Skriveno od javnosti, u┼żurbano se priprema nastavak devastacije Cvjetnog trga i urbane jezgre grada izgradnjom jo┼í jednog shopping centra i gara┼że. O─Źito je da zagreba─Źka uprava nema viziju odr┼żivog razvoja grada. Je li to slu─Źajno ili se time direktno omogu─çuje otima─Źina prostornih dobara?

Uz divlju privatizaciju dru┼ítvenih poduze─ça devedesetih u korist malobrojne novonastale elite, prostor je jo┼í jedno va┼żno javno dobro koje je na udaru polutajne, nekontrolirane i krupne otima─Źine. Isti proces ubrzava se sve vi┼íe i u povijesnim jezgrama gradova, a ukoliko ga se ne zaustavi, on ─çe dugoro─Źno i nepovratno ograni─Źiti mogu─çnosti razvoja. Jednom oteti gradski prostor zauvijek je izgubljen za javnu namjenu.

Tako je, zasad javnosti gotovo nepoznat, plan za preure─Ĺenje dijela bloka izme─Ĺu Cvjetnog trga, Gunduli─çeve ulice, Var┼íavske i Ilice (biv┼íe Kino Zagreb i okolne zgrade) u shopping, poslovni i stambeni centar s gara┼żom.

Kako je najavljeno po─Źetkom ljeta, investitori, Immo World Wide u partnerstvu s Hoto grupom, unato─Ź imovinsko pravnom sporu, ve─ç su kupili zgradu kina Zagreb, a u planu je i kupnja zgrade Stomatolo┼íkog Fakulteta te biv┼íe Vjesnikove tiskare.

Za izgradnju kompleksa u prvoj se fazi planira ru┼íenje dviju uli─Źnih zgrada u Preobra┼żenskoj ulici, biv┼íe tiskare te samog kina. U sljede─çim fazama projekta u planu je izlazak na Ilicu, Gunduli─çevu i pje┼ía─Źku zonu u Var┼íavskoj iz koje bi trebao biti ulaz u podzemnu gara┼żu.

Shopping centar, kao privatni i kontrolirani prostor, ni u kojem smislu ne odgovara na potrebu za javnim prostorom kojeg je danas u Zagrebu sve manje. Pored toga, velika koncentracija poslovnih prostora zahtijeva izgradnju gara┼ża koje stimuliraju poja─Źanje automobilskog prometa u ionako zagu┼íenom gradskom sredi┼ítu. Time se potpuno onemogu─çuje odvijanje javnog prijevoza.

Uz Centar Kaptol, dva Importanne kompleksa te Branimir centar ovo će biti peti shopping centar u samom središtu Zagreba. Tvrdimo da iza plana izgradnje shopping centra na Cvjetnom trgu ne stoji javna potreba već bezobzirni interes kapitala s podrškom politike.

Podsjetimo, Cvjetni trg je prije ne┼íto vi┼íe od desetlje─ça pretrpio preure─Ĺenje uz sna┼żno protivljenje javnosti koje je predvodila Zelena akcija. Sada predstoji nastavak te devastacije, ponovno bez sudjelovanja gra─Ĺana. Taj proces ─çe u kona─Źnici posve uni┼ítiti identitet ovog gradskog trga pa i cijele urbane jezgre.

Cvjetni trg samo je jedan u nizu primjera grubog zanemarivanja potreba gra─Ĺana za svima jednako dostupnim javnim prostorom i nedostatka brige za o─Źuvanje autenti─Źnosti grada. Tako je biv┼íi industrijski kompleks Badel – Gorica ve─ç pretvoren u trgova─Źko-skladi┼íni centar. Ovo se dogodilo unato─Ź o─Źito izra┼żenom intersu ┼íire javnosti, ┼íto je pokazala i velika posje─çenost manifestacije Operacija grad te usprkos predlo┼żenom rje┼íenju osnivanja Centra za nezavisnu kulturu i mlade. Taj je prijedlog artikuliran kroz proces javne rasprave i podr┼żan od svih zainteresiranih strana: organizacija nezavisne kulture, organizacija mladih i gradske uprave.

Na temelju ovih primjera opravdan je strah da ─çe sli─Źna sudbina tihe prenamjene – u zatvorene poslovne komplekse i trgova─Źke centre – sti─çi i Tvornicu ┼żeljezni─Źkih vozila Gredelj (s koje je ve─ç skidana spomeni─Źka za┼ítita), kompleks Zagrep─Źanke i ostale lokacije.

Devastacija ovih dobara posljedica je nepostojanja cjelovite strategije i vizije odr┼żivog razvoja grada. Tako u “i┼í─Źekivanju” strategije, bez znanja i sudjelovanja gra─Ĺana, jedna po jedna lokacija odlazi iz potencijalne javne namjene u ruke divljeg kapitala.

Jedini planski dokument u ─Źijem je dono┼íenju, dodu┼íe samo formalno, putem javne rasprave sudjelovala javnost je Generalni urbanisti─Źki plan (GUP). Me─Ĺutim, taj je dokument u nedosljedan i omogu─çuje samovoljno odlu─Źivanje i mijenjanje prema trenutnoj potrebi zainteresiranih.

Primjerice ─îlanak 59. Odluke o GUP-u sadr┼żi odredbu koja glasi: “nova gradnja u unutra┼ínjosti blokova dozvoljena samo iznimno za gra─Ĺevine javne i dru┼ítvene namjene”, no u istom ─Źlanku nalazi se i sljede─ça formulacija: “omogu─çuje se zamjena postoje─çih gra─Ĺevina uz prenamjenu”. Time je i mogu─ça izgradnja shopping centra na Cvjetnom trgu.

Je li ovdje rije─Ź o nesposobnosti gradske uprave? O slijepoj vjeri u kapital? O netransparentnoj sprezi politike, biznisa i poslu┼íne struke? Ili pak o svo troje istodobno?

Urbanisti─Źka struka u┼íutkana je strahom od otkaza ili gubitka poslova s Gradom. Ipak, kona─Źni, smrtonosni udarac urbanizmu zadan je osnivanjem Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada – fantomske institucije koja slu┼żi kako bi stvorila privid struke i legitimitrala arbitrarne odluke donesene u dogovoru biznisa i politike.

Paralelno s opisanim procesima u gradskom sredi┼ítu, gradske vlasti manipuliraju javnost sa skupim, ┼ítetnim i posve iracionalnim megaprojektima (“Sjeverna tangenta”, tunel kroz Medvednicu). Tim se projektima, projiciranim u budu─çnost, nastoji stvoriti privid vizije razvoja. Odluka o njihovoj sudbini navodno bi trebala biti prepu┼ítena gra─Ĺanima. Me─Ĺutim, alternativna rje┼íenja i prioriteti u rje┼íavanju stvarnih prometnih problema grada, nisu poznati gra─Ĺanima. A tek bi na taj na─Źin informirani gra─Ĺani mogli donijeti odluku o njima. U kona─Źnici, ovakvi projekti – svojevrsne halucinacije gradona─Źelnika – vrlo dobro prikrivaju stvarnu politiku: Totalna rasprodaja grada.

Smatramo da je smjer u kojem se razvija Zagreb posve neodr┼żiv i suprotan na─Źelima transparentnosti i dobrog upravljanja. Stoga zahtijevamo:

  • zaustavljanje cijelog procesa izgradnje shopping centra na Cvjetnom trgu;
  • zaustavljanje programiranja, projektiranja i izdavanja dozvola na podru─Źju Donjeg grada kao za┼íti─çene povijesne cjeline kao i na objektima industrijske ba┼ítine dok se ne donese strategija odr┼żivog razvoja;
  • izradu strategije odr┼żivog razvoja grada, temeljenu na iskustvima pa┼żljive urbane obnove evropskih gradova – koja gradsko tkivo razvija, obnavlja i za┼íti─çuje: objedinjavanjem ciljeva stanovnika, planera i poduzetnika;
  • sudjelovanje gra─Ĺana u procesu izrade strategije;
  • ukidanje Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada te rehabilitaciju samostalnosti struke.

Povratak natrag