Zakon o strate┼íkim investicijskim projektima – i dalje prisutni rizici po prostor, javna dobra i transparentnost upravljanja

Unato─Ź ve─çoj preciznosti odredbi u tekstu Zakona o strate┼íkim investicijama, Udru┼żenje hrvatskih arhitekata, Zelena akcija, Pravo na grad, GONG i TIH smatraju da bi se nemjerljivo ve─çi u─Źinak po stvaranje poticajne klime za socioekonomski razvitak Hrvatske postigao da se tolika koli─Źina truda proteklih mjeseci ulo┼żila u sustavne reforme, umjesto u pre─Źice kroz zagu┼íeni sustav za povla┼ítene investitore.

Priopćenje spomenutih organizacija civilnoga društva prenosimo u cijelosti:

Na dana┼ínjoj sjednici Vlade razmatran je Nacrt prijedloga Zakona o strate┼íkim investicijskim projektima punih pet mjeseci nakon krnje javne rasprave odr┼żane krajem sije─Źnja. Unato─Ź ve─çoj preciznosti odredbi u ovom tekstu zakona, smatramo da bi se nemjerljivo ve─çi u─Źinak po stvaranje poticajne klime za socioekonomski razvitak Hrvatske postigao da se tolika koli─Źina truda proteklih mjeseci ulo┼żila u sustavne reforme, umjesto u pre─Źice kroz zagu┼íeni sustav za povla┼ítene investitore.

Unato─Ź eliminaciji skandalozne odredbe o primjeni na─Źela ┼íutnje administracije i prihvatljivijim rokovima za odgovor uprave, ovaj Nacrt prijedloga Zakona i dalje sadr┼żi nekoliko krupnih rizika po prostor, javna dobra i transparentnost upravljanja koje ga stoga i dalje ─Źine neprihvatljivim:

ÔÇó U ─îlanku 5 koji odre─Ĺuje kriterije za strate┼íke projekte s posebnim statusom ne navodi se niti jedna nacionalna strategija kao podloga za provjeru jesu li ciljevi tih projekata u skladu s razvojnim ciljevima zemlje. U kombinaciji s i nadalje nedefiniranim u─Źincima po zapo┼íljavanje i vrlo niskim iznosima potrebnih financijskih ulaganja, otvara se ogroman prostor za sva┼ítarenje i privilegiranje niza poslovnih pothvata usmjerenih na partikularne privatne interese, bez da oni ostvaruju javno definirane strate┼íke razvojne ciljeve.

ÔÇó ─îlanak 7 omogu─çuje da se na popis strate┼íkih investicijskih projekata koje realiziraju javna poduze─ça ili koji se realiziraju kroz javno-privatna partnerstva uvrste i tvrtke-gubita┼íi, budu─çi da se ni za javna ni za privatna poduze─ça u javno-privatnom partnerstvu ne tra┼żi podno┼íenje dokaza o financijskoj sposobnosti, dok za projekte koji se realiziraju kroz javna poduze─ça nije potrebna niti potvrda o ispunjavanju poreznih obveza i doprinosa.

ÔÇó ─îlanak 9 ne definira sastav vi┼íe od polovice Povjerenstva za procjenu i utvr─Ĺivanje prijedloga strate┼íkih projekata, ┼íto ostavlja mogu─çnost arbitrarnog odabira ─Źlanova Povjerenstva, bez ikakvih kriterija koji se odnose na njihovu stru─Źnost i/ili sektor kojeg u Povjerenstvu predstavljaju. Ovo i┬á dalje predstavlja ogroman korupcijski rizik, budu─çi da omogu─çava prevagu partikularnih u odnosu na javni interes.

ÔÇó U ─îlanku 28 i nadalje se sasvim jednozna─Źno i bez ikakve daljnje razrade ili poja┼ínjenja, za strate┼íke projekte dokida zakonska obaveza izrade provedbenih prostornih planova. Njome se, s aspekta javnog interesa, znatno smanjuje kontrola gradnje u hrvatskim najosjetljivijim krajolicima te prakti─Źki dokida javni uvid i participacija u projektu. S druge, investitorske strane, ova odredba znatno pove─çava sve poslovne rizike koji mogu proiza─çi iz nedostatnosti infrastrukturnih mre┼ża, neuravnote┼żenja s drugim zahvatima u prostoru ili pak lo┼íeg publiciteta izazvanog javnom nevidljivo┼í─çu projekata. Provedbeni planovi su nu┼żan i potreban dio projektne dokumentacije i besmisleno ih je dokidati, a time derogirati i ukupni sustav upravljanja i gospodarenja prostorom.

ÔÇó Nacrt prijedloga zakona ni na koji na─Źin ne predvi─Ĺa aktivnu ulogu Sabora u nadzoru nad njegovom provedbom, ┼íto smatramo neprihvatljivim u kontekstu demokratske kontrole i ustavne osnove ovog zakona. ─îlanak 2 Ustava RH samo Hrvatskom saboru i narodu povjerava neposredno i samostalno odlu─Źivanje o ÔÇ×o─Źuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i kori┼ítenju njimeÔÇť.

Podno┼íenjem ovog prijedloga Zakona na razmatranje Vladi bez popratnog izvje┼ítaja o provedenim konzultacijama sa zainteresiranom javno┼í─çu prekr┼íen je ─Źl. 30 st. 4 Poslovnika Vlade RH. Stoga zahtijevamo da se zajedno sa slanjem Prijedloga Zakona Saboru po┼íalju i sve pristigle primjedbe, kako zainteresirane javnosti, tako i Europske komisije, kako bi zastupnici imali uvid u njih. Dodatno, budu─çi da se radi o znatno izmijenjenoj verziji, zahtijevamo ponavljanje postupka javnog savjetovanja.

Povratak natrag